Izvedbom opere “Ero s onoga svijeta” Jakova Gotovca u Hrvatskom narodnom kazalištu Split, u utorak 30. studenog najdugovječnija od svih aktualnih produkcija splitskog kazališta obilježit će 20 godina od premijere.
Izvedbom će ravnati maestro Hari Zlodre, redatelj je Krešimir Dolenčić a uz Zbor i Orkestar HNK Split kao solisti će nastupiti Miljenko Žuran u naslovnoj ulozi, Ivica Čikeš u ulozi gazde Marka, Terezija Kusanović kao Doma, Antonija Teskera u ulozi Đule, Marko Lasić kao mlinar Sima, Tea Požgaj kao Čobanče, uz plesni nastup plesnog ansambla KUD-a Jedinstvo.
Bogata je povijest izvođenja najpopularnije hrvatske opere na splitskoj ali i na ostalim hrvatskim te stranim pozornicama – “Ero s onoga svijeta” jedna je od rijetko izvođenih hrvatskih opera na inozemnim pozornicama, najviše u Njemačkoj. Predstojeća izvedba ukupno je 425. izvedba ove Gotovčeve opere u produkciji splitskog kazališta, a 76. u režiji Krešimira Dolenčića, premijerno postavljena 30. studenog 2001.
Na premijeri, kojom je ravnao maestro Nikša Bareza, protagonisti su bili Janez Lotrič kao Mića, seljak koji se pretvara da je Ero s drugog svijeta, Ivica Čikeš (Marko), Nelli Manuilenko (Doma), Božena Svalina (Đula), Ratomir Kliškić (Mlinar Sima), a Dajana Stolić bila je Čobanče.
Izvedbama ovog ‘Era’ najčešće je ravnao maestro Hari Zlodre, a osim njega i maestra Bareze izvedbama su dirigirali i Ivan Repušić, Ivo Lipanović, Robert Homen te Jure Bučević.
Od 2007. uspostavila se tradicija izvođenja ove produkcije “Ere s onoga svijeta” u Vrlici, pokraj Česme, na tlu s kojega je izvorno i ponikla – u rodnom mjestu Begovićevom, kao i rodnom mjestu mnogih folklornih poticaja što ih je Gotovac tako nenadmašno ugradio u operu.
“Ero s onoga svijeta” bila je također i prva izvedba na prvim Splitskim ljetnim priredbama, kako se Splitsko ljeto zvalo 1954. u vrijeme kad je osnovan festival.
Praizvedena u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu 1935. opera “Ero s onoga svijeta” je od samih početaka svog scenskog života bila odlično prihvaćena. Neki od glazbenih motiva, osobito završno kolo “Što na nebu sja visoko” često su korišteni i citirani, postavši tako dijelom i popularne kulture.
Podvig preodijevanja bogatog seljaka Miće koji tobože dolazi s onoga svijeta u namjeri da ispita ćud i odanost djevojke koju voli, razvija se u bogatom nizu komičnih situacija i zapleta. Opera je puna prekrasnih narodnih napjeva koje je Gotovac vještinom najvećeg majstora uklopio u svoje djelo. U “Eri s onoga svijeta” kuca svjež, živ scenski život, u operi žive ljudi s istinskim vrlinama i manama.
Lišena patetike, puna iskričave satire, ta opera je jedno od najboljih djela slavenske operne literature.
Fenix-magazin/SIM/Hina
