Europarlamentarci su na ovotjednoj plenarnoj sjednici podržali izmjenu pravila o državnim potporama projektima za energiju i okoliš koje predviđaju postupno ukidanje potpora za fosilna goriva kako bi EU postao klimatski neutralan do 2050.
Predložene izmjene dio su revizije smjernica EU-a za državne potpore projektima na području klime, energije i okoliša. Za prijedloge glasao je 415 zastupnik, protiv je bilo 220, a 51 je bio suzdržan.
U raspravi održanoj održanoj u utorak najveću zabrinutost zastupnici su iskazali zbog potpora plinu kao prijelaznom fosilnom gorivu, no dok su neki tražili njihovo potpuno ukidanje drugi su upozoravali na cijenu takve tranzicije po europsko gospodarstvo.
Europska komisija u lipnju je objavila nacrt smjernica koje, među ostalim, vode postupnom ukidanju subvencija projektima koji uključuju fosilna goriva, posebno onih sa znatnim negativnim učinkom na okoliš.
Komisijine smjernice stoga predviđaju potporu ulaganjima u prirodni plin samo ako se dokaže da su usklađena s klimatskim ciljevima Unije za 2030. i 2050.
Europska povjerenica za tržišno natjecanje i potpredsjednica Komisije Margrethe Vestager u obraćanju zastupnicima je poručila da treba ulagati u solarnu infrastrukturu, vjetroelektrane i dekarbonizaciju industrije te da je revizija postojećih smjernica potrebna ondje gdje tržište samo ne može dati rezultate.
Zastupnicima koji su negodovali odgovorila je da se plin planira podupirati samo u okviru tranzicije prema drugim izvorima, dok se za ugljen predviđa potpora samo pri njegovom uklanjanju s tržišta i za izvanredne troškove.
Povjerenica je napomenula da tranzicija u društvo koje je prosperitetno, konkurentno i učinkovito u pogledu resursa, treba biti pravedna i istaknula da će nove smjernice pomoći u ostvarivanju ambicioznih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a uz minimalan trošak za porezne obveznike..
„Nedavni skok cijena energenata ukazao je koliko je ova tranzicija hitna i koliko je važno napustiti ovisnost o fosilnim gorivima“, ustvrdila je.
Anže Logar, ministar vanjskih poslova Slovenije koja u ovom semestru predsjeda Vijećem EU-a, podsjetio je zastupnike na sjednici održanoj u utorak da se EU obvezala do 2050. Europu učiniti prvim klimatskim neutralnim kontinentom.
„Stoga pravila o državnim potporama u području klime, energije i okoliša trebaju smjernice kako bi države članice pokrenule projekte kojima se postiže klimatska neutralnost“, pojasnio je.
Komisija treba osigurati usklađenost smjernica sa Zelenim planom i Pariškim sporazumom o klimi pri čemu valja voditi računa da potpore ne dovedu do ozbiljnih poremećaja na tržištu i stvaranja nelojalne konkurencije, rekla je Hini Romana Jerković, hrvatska zastupnica iz redova socijalista i demokrata (S&D).
“Od novog okvira za državne potpore očekujem prije svega da će proširiti područja koja su podobna za državne potpore, poput energetske učinkovitosti zgrada, obnovljivih izvora energije, održive mobilnosti i bioraznolikosti“, kazala je. Smatra također da treba povećati ulaganja u tehnologije koje počivaju na vodiku.
Socijaldemokrat Joachim Schuster, koji je govorio u ime svog kluba (S&D), složio se da fosilna goriva treba dramatično reducirati, ali je napomenuo da će plin još uvijek biti potreban, npr. u industriji čelika, sve dok nema na raspolaganju dovoljno zelenog vodika.
Dodao je da, stoga, treba promicati tranziciju ali uz obvezujuće uvjete. “Primatelji moraju u obvezujućim ugovorima odrediti koji su prijelazni koraci planirani te kako i kada će se kroz tranzicijski proces postići klimatska neutralnost, a takav prijelazni proces mora biti u skladu s načelom “izbjegavanja značajni štetni učinci
Pučanka Hildegard Bentele (EPP) u raspravo s povjrenicom je ocijneila da su „smjernice su veliki korak naprijed jer podupiru uključivanje vodika u sve vrste aktivnosti u cijelom lancu vrijednosti što je ključno da se zadrži vodstvo EU-a“,
Iako je većina govornika podržala reviziju smjernica, dio njih je bio protiv pojedinih prijedloga.
Jedan od njih je Claude Gruffat iz redova Zelenih (Verts/ALE) koji smatra da se više “niti jedan cent javnog novca” ne bi trebao koristiti za subvenciju fosilnih goriva. „Krajnje je vrijeme da se uvedu zahtjevi ekološkog tipa za državne potpore. Tek tada će naša politika tržišnog natjecanja ostvarivati ciljeve održivog razvoja“, rekao je.
Emma Wiesner iz kluba liberala (Renew) je, međutim, upozrila da „u trenutku kada imamo visoke cijene za dizel i benzin, nećemo moći ići u tranziciju ako obnovljivi izvori energije nisu konkurentni“.
Markus Ferber iz kluba pučana (EPP) upozorio je da će novim pravilima europske tvrtke biti stavljene pred velike izazove. „Imam dojam da Komisija želi ostaviti na cjedilu europsko gospodarstvo i male i srednje tvrtke“, kazao je.
Christian Doleschal, također iz EPP-a, rekao je kako ne može shvatiti da EK svojim nacrtom smjernica pokušava ukloniti 3/4 sektora s popisa prihvatljivih za potporu te navodi primjer proizvođača peleta koji će radi toga jako poskupjeti.
„Drveni peleti igrat će važnu ulogu u provedbi Zelenog plana. No, proizvodni proces je energetski vrlo intenzivan. Bez primjene ranije važećih propisa o naknadama, troškovi proizvodnje drvenih peleta bit će 75% veći“, upozorio je.
Poljski konzervativac Patryk Jaki (ECR) ustvrdio je da će ovakva politika „dovesti do inflacije, siromaštva i uništenja poduzeća unutar EU“ i dodao da već vidimo rast cijena energije.
Nove smjernice trebale bi konačno biti usvojene do kraja godine.
Fenix-amgazin/MD/Hina
