Dalmacija je od svibnja bez kiše, no Hrvatske vode ne očekuju probleme u bliskoj budućnosti te naglašavaju kako se ‘intenzivno provodi program navodnjavanja u koji se ulažu značajna financijska sredstva i koji će svakako olakšati sušna razdoblja’.
Iz Hrvatskih voda tvrde da postojeće zalihe voda, a osobito zalihe podzemnih voda, trenutačno zadovoljavaju potrebe javne vodoopskrbe te se ne očekuju problemi u bliskoj budućnosti. Stanje u Imotskom, Kninu i okolici je kritično, dok je stanje uz rijeke Neretvu i Cetinu trenutno stabilno.
Kninski je gradonačelnik već početkom kolovoza tražio pomoć Oružanih snaga RH kako bi se šira okolica mogla opskrbiti vodom za piće. Suša vlada i u Lici, a tamošnji poljoprivrednici i stočari strahuju kakve će posljedice ona imati. Zbog ekstremnih vrućina i suše, krenula je podjela vode za poljoprivrednike i stočare na vodnjanskom području.
Najkritičnije u Imotskom
Direktor splitskog Vodnogospodarskog odjela (VGO) Tihomir Galić istaknuo je kako je Dalmacija od svibnja bez kiše, a rezultat takve hidrološke pojavnosti izrazita je suša koja se u većoj ili manjoj mjeri pojavljuje u svim dijelovima Dalmacije.
“Svjedoci smo izuzetno toplog i sušnog vremena u zadnja tri ili četiri mjeseca. Na području Dalmacije zadnja ozbiljnija, kvalitetnija kiša padala je u mjesecu travnju ili svibnju, a sve ostale oborine su u razini pojave”, ustvrdio je Galić.
Naglašava da je najkritičnija situacija na području grada Imotskog, odnosno Imotskog polja gdje je rijeka Vrljika skoro presušila. Kazao je da su neke dionice na kojima je jača poroznost korita i malen dotok, nažalost, presušile. Ipak, izražava nadu kako takve pojave neće potrajati niti imati ozbiljnije posljedice na ‘bioraznolikost rijeke koja predstavlja najdragocijeniji dio šireg imotskog područja’.
“Uzimajući u obzir da niti u akumulaciji Ričice nemamo dovoljno vode, situacija je više nego kritična. Trenutno je režim postupanja s preostalom količinom vode takav da će se u vodonatapni sustav Imotskoga polja upuštati voda svaka četiri ili pet dana, što je krajnji vremenski interval za natapanje poljoprivrednih kultura”, ističe.
Galić dodaje da Hrvatske vode Split uz maksimalne napore i dodatne radove osiguravaju minimum minimuma kako bi se sačuvala poljoprivredna proizvodnja, kao što su jagode, loza i voćke.
Poziv na racionalno korištenje vode
S problemima se suočavaju poljoprivrednici, koje je imotski gradonačelnik Ivan Budalić 9. kolovoza pozvao na racionalno korištenje vode.
“S obzirom na iznimno tešku hidrološku situaciju, obraćam se sa zamolbom za racionalno korištenje vode u vodonatapnom sustavu za poljoprivredne površine u Imotskom polju. Apeliram, prije svega, na uklanjanje ilegalno postavljenih zapreka koje onemogućavaju dotok vode do poljoprivrednih površina koje su najudaljenije od akumulacije Ričice i rijeke Vrljike”, napisao je u pozivu dodajući da su problem i ilegalno napravljene rupe u betonskom dijelu kanala.
Inače, Ministarstvo turizma odobrilo je bespovratna sredstava za izgradnju bazena privatnim iznajmljivačima u Imotskom. U zadnjih par godina Imotski je radio na poboljšanju turističke ponude pa, od nekada neznatnog broja, danas ima gotovo 100 bazena.
Stručnjaci već niz godina upozoravaju da zbog duljih vrućih i sušnih razdoblja kao i nedostatka oborina rizik od požara raste, a to može ugroziti i turističku sezonu.
I u Kninu kritično
Galić naglašava da je područje grada Knina izloženo velikom sušnom razdoblju. Kaže da su vodotoci na području Knina na minimumima te je za očekivati, u slučaju daljnjeg produžetka suše, i presušivanje većeg dijela tekućica.
“Ukupno gledajući situacija za poljoprivrednu proizvodnju je vrlo kritična i bit će veoma ozbiljno ako se suho vrijeme, bez oborina, produži u idućih deset-petnaest dana”, naglašava.
Unatoč svemu, ustvrdio je kako su nadležna komunalna poduzeća, tj. vodovodi, još uvijek u stanju opskrbljivati svoje vodovodne mreže kvalitetnom i ispravnom vodom.
Uz Cetinu i Neretvu stanje bolje
Stanje širega područja uz rijeku Cetinu je dosta bolje, pojašnjava Galić, s obzirom da se zbog većeg broja brana, akumulacija, slobodno utječe na režim i visinu vodostaja. Zadovoljavajućim i bez kritičnih- sušnih područja i dionica, ocijenio je i stanje uz rijeku Neretvu.
Izrazio je nadu kako će izdašnost izvora pokriti najjači dio turističke sezone, tj. najveću potrošnju te da će u idućim danima doći do većih oborina i okončanja ovoga izrazito sušnog razdoblja.
Galić smatra da će se povratkom samo na potrošnju domaćega stanovništva i situacija u velikoj mjeri stabilizirati pa opskrba ne bi smjela dolaziti u pitanje.
HV: Ne očekuju se problemi u bliskoj budućnosti
Iz Hrvatskih voda kažu da na većem dijelu teritorija Hrvatske vlada hidrološka suša koja je posljedica smanjenog intenziteta oborina tijekom protekle zime i proljeća ove godine.
“Trenutačni vodostaji rijeka na najugroženijim područjima Mirna, Zrmanja, Una-gornji tok, Neretva, Ljuta-Konavle i Kupa ukazuju na sušno razdoblje, ali su vodostaji nešto viši nego nekih prethodnih sušnih godina. Rijeka Vrljika u Imotskom polju ima vodostaj 5 centimetara viši nego u istom razdoblju sušne 2012. godine. Rijeke Novčica u Gospiću i Cetina u Hanu imaju neuobičajeno visoke vodostaje za ovaj dio godine”, poručili su.
Kazali su da visoke temperature utječu na agronomsku sušu zbog pojačanog isušivanja površinskog sloja tla što uz izostanak oborina, osobito u Dalmaciji, stvara velike probleme u poljoprivredi.
“Želimo naglasiti kako se intenzivno provodi program navodnjavanja u koji se ulažu značajna financijska sredstva i koji će svakako olakšati buduća sušna razdoblja”, ističe se.
Temperaturni rekordi
Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) je objavio kako je posljednji toplinski val, koji je počeo s kolovozom, najizraženiji i da još uvijek traje. Ocijenili su da će kolovoz biti obilježen po temperaturnim rekordima.
Na Jadranu, u unutrašnjosti Dalmacije i Istre, te u gorskoj Hrvatskoj premašeni su temperaturni rekordi, ne samo za kolovoz, nego i oni apsolutni otkad postoje mjerenja temperature zraka u tim mjestima.
Prema podacima najtoplije je bilo na meteorološkoj postaji u zračnoj luci Split gdje je 2. kolovoza, izmjereno čak 42,2 °C što je za 2 °C više od dosadašnjeg apsolutnog maksimuma iz 1981.
U Pazinu i Božavi temperaturni rekordi premašivani su par dana u nizu. U Kninu je zabilježen dosada najduži niz dana s maksimalnom dnevnom temperaturom zraka višom od 40 °C.
Fenix-magazin/IM/Hina
