U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice Hrvatske 16. i 17. studenoga 2023. godine, u Matici Hrvatskoj, u Zagrebu održat će se konferencija na temu: “Politička prezentacija dijaspore i povratak”.
Migracijski procesi jedan su od najvećih problema s kojim je suočeno moderno čovječanstvo. Republiku Hrvatsku također je zahvatio veliki val iseljavanja 2013., i traje sve do danas. U tome periodu Hrvatsku je napustilo gotovo 400.000 njezinih građana, koji su najvećim dijelom odseljavali u razvijene zemlje Europske unije, kao što su Njemačka, Irska i Austrija.
Taj egzodus Hrvata doveo je do kroničnog nedostatka radne snage u Hrvatskoj, tako da je Vlada RH izdala samo ove godine preko 100.000 radnih dozvola stranim radnicima.
Osim stranih radnika iz susjednih zemalja Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije, velika većina ih dolazi iz Nepala, Indije, Meksika, Afganistana, Filipina i drugih država.
Stručnjaci i ekonomski analitičari predviđaju da će potreba za stranom radom snagom i dalje rasti. Tako da s jedne strane imamo konstantno iseljavanje domicilnog stanovništva, a s druge veliki uvoz, i to najvećim dijelom jeftine, nisko kvalificirane radne snage.
Egzodus velikog broja Hrvata u zemlje EU, kao i prisustvo velikog broja stranih radnika u našoj zemlji, htjeli mi to priznati ili ne, nameće političko pitanje za državni vrh. Za očekivati je da će velik broj stranih radnika ostati u našoj zemlji, što će predstavljati velik izazov za hrvatsko društvo.
Naime, uz sigurnosno pitanje naša zemlja će morati izdvojiti veliku svotu novca za programe koji će omogućiti efikasniju integraciju stranih radnika u naše društvo. Uz to nameće se jedno od mnogobrojnih pitanja, je li isplativije i jeftinije raditi na povratku što većeg broja hrvatskih iseljenika, ili se prepustiti trendu dovođenja stranih radnika.
Također, činjenica je da su hrvatski iseljenici prošle godine poslali u domovinu preko pet milijardi eura samo u novčanim doznakama, a tome treba pribrojiti njihove razne investicije, kao i dolazak na godišnje odmore u Hrvatsku, što sve skupa čini od 8% do 10% hrvatskog BDP-a.
No njihov povratak u zemlju može doprinijeti demografskom oporavku Hrvatske, stoga svakako prioritet hrvatske politike treba biti povratak hrvatskih iseljenika.
Realna je pretpostavka da će Hrvatska u sljedećih 20-30 godina izgubiti velik broj svoga stanovništva, pa je nužno već danas razvijati nove ekonomske, obrazovne, mirovinske, i ostale politike koje će utjecati na demografske promjene u Hrvatskoj.
“Upravo demografski deficit i gubitak ljudskog kapitala koji se događa u Hrvatskoj, potaknuo nas je da organiziramo konferenciju s ciljem pokretanja javne rasprave na tu temu. Imajući to u vidu, namjera nam je na konferenciju POLITIČKA PREZENTACIJA DIJASPORE I POVRATAK pozvati znanstvenike, stručnjake, gospodarstvenike i predstavnike političkih stranaka zastupljene u Hrvatskom Saboru, da nam prezentiraju svoje političke programe vezane uz temu rješavanja demografske krize u hrvatskm društvu”, navedeno je u priopćenju Centara za istraživanje hrvatskog iseljeništva.
Teme konferencije su:
1. Dijaspora u svjetskim odnosima
2. Kakav je utjecaj dijaspore na svjetsku politiku?
3. Utjecaj politike na vanjsku politiku zemlje i međunarodna sigurnost
4. Političko sudjelovanje dijaspore u zemlji porijekla ili primitka
5. Odnosi dijaspora – domovina
6. Procesi asimilacije i integracije stranaca u hrvatsko društvo
7. Proces kultivacije iseljenika u Hrvatskoj
Fenix-magazin/SČ
