Europska središnja banka (ECB) signalizirala je u srijedu da bi mogla pomoći zaduženim članicama eurozone “fleksibilnom” kupnjom dužničkih papira, a najavila je novi instrument koji bi trebao ublažiti razlike u troškovima zaduživanja.
Upravno vijeće neočekivano je u srijedu sazvalo “ad-hoc sjednicu” kako bi razmotrilo sve veću razliku u troškovima zaduživanja članica eurozone nakon što je banka prošlog tjedna najavila da će zbog visoke inflacije u srpnju podići kamatne stope za četvrtinu postotnog boda.
Dodali su i da bi ih ponovo mogli podići u rujnu, možda još i više.
Nakon te najave prinosi na obveznice snažno su porasli, a razlika između prinosa na referentne njemačke državne obveznice i na one visoko zaduženih članica eurozone na jugu Europe, poput Italije, dosegnula je najvišu razinu u više od dvije godine.
Kako bi je smanjio i ublažio rizik “fragmentacije”, ECB je odlučio iskoristiti prihod od obveznica koje je kupio u sklopu kriznog pandemijskog programa.
“Pandemija je u eurozoni ostavila trajne slabosti koje su jedan od razloga neujednačene transmisije normalizacije naše monetarne politike u zemljama-članicama”, stoji u priopćenju s današnje sjednice.
Upravno vijeće najavilo je zato “fleksibilnost” u korištenju prihoda od dospjelih obveznica, kupljenih u sklopu kriznog pandemijskog programa, za kupnju dužničkih papira.
Banka je krizni pandemijski program ugasila na kraju ožujka.
Najavili su i novi instrument koji bi također trebao smanjiti razlike u troškovima zaduživanja u eurozoni.
Tijela ECB-a “ubrzat će dovršetak nacrta novog instrumenta za suzbijanje fragmentacije”, istaknuli su, ne navodeći detalje.
Već je najava izvanredne sjednice spustila prinos na talijanske državne obveznice na četiri posto. Razlika između prinosa na talijanske i referentne njemačke državne obveznice smanjila se time na 2,3 postotna boda.
Financijski stručnjaci razilaze se u mišljenjima kolika bi trebala biti. Šef talijanske banke Intesa Sanpaolo Carlo Messina izjavio je danas da bi, s obzirom na talijanske ekonomske pokazatelje, trebala iznositi jedan do 1,5 postotnih bodova.
Razlika između prinosa na španjolske i njemačke državne obveznice spustila se pak s 1,35 na 1,22 postotna boda.
Fenix-magazin/MD/Hina
