U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM) otvorena je u utorak izložba o hrvatskim pomorcima koji su preživjeli dvije godine zarobljeni u arktičkom ledu i promijenili svjetsku znanost te je predstavljeno prošireno izdanje pretiska knjige Petra Kuničića iz 1893. “Hrvati na ledenom moru 1872.–1874.”
Dok danas klimatske promjene i topljenje Arktika pune naslovnice svjetskih medija, malo tko zna da su upravo hrvatski mornari prije više od 150 godina sudjelovali u ekspediciji koja je zauvijek promijenila razumijevanje polarnih krajeva – i postavila temelje modernih istraživanja klime i leda.
Autor uvodnika u pretisku knjige akademik Mirko Orlić istaknuo je kako su njihova istraživanja prvi put dokazala da se arktički led neprestano pomiče pod utjecajem vjetra i morskih struja.
Znanstvenici ekspedicije bilježili su kretanje leda i transpolarni drift, dubine Arktičkog oceana, temperaturne i meteorološke promjene, polarnu svjetlost i atmosferske fenomene te arktičku floru i faunu, dinamiku oceana i saliniteta mora, napomenuo je Orlić.
To je otkriće, naglasio je, postalo temelj moderne znanosti o ledu, oceanografiji i klimatskim istraživanjima.
Urednik knjige Miljenko Smokvina podsjetio je kako je bilo 12 Hrvata među 24 člana posade broda Tagretthoff.
Priča zvuči kao scenarij za filmski spektakl – austro-ugarska ekspedicija brodom Admiral Tegetthoff kreće prema Arktiku, a već nakon dva mjeseca brod ostaje trajno zarobljen u ledu, napomenuo je i dodao da je posada dvije godine i tri mjeseca preživljavala polarne noći, ekstremne uvjete i potpunu izolaciju – bez mogućnosti povratka.
Njihovi zapovjednici, istaknuo je, polarni istraživači Carl Weyprecht i Julius Payer, dali su im zajedničko ime – Quarneroli.
Mnogi su sumnjali da će “ljudi s toplog Jadrana” moći preživjeti Arktik
Mnogi su tada sumnjali da će “ljudi s toplog Jadrana” moći preživjeti Arktik. No, upravo su se hrvatski pomorci pokazali ključnima za opstanak ekspedicije.
U ime nakladnika i LC Quarneroli Lovran Milorad Stanić napomenuo je kako je njihovo otkriće promijenilo svijet. Ekspedicija je otkrila do tada nepoznati arhipelag Zemlju Franje Josipa sa 191 otokom, podsjetio je i dodao kako je najveći doprinos ekspedicije bio znanstveni.
Naglasio je da je iz te ekspedicije nastala ideja međunarodnih polarnih istraživanja i “Polarnih godina”, koje i danas predstavljaju najveće globalne znanstvene projekte vezane uz Arktik i klimatske promjene.
Ravnateljica HPM Tatjana Vlahović ocijenila je kako izložba nadilazi klasičnu povijesnu priču i otvara važna pitanja suvremene znanosti i identiteta.
“Ova izložba pokazuje da su hrvatski pomorci još u 19. stoljeću sudjelovali u jednom od najvećih istraživačkih pothvata svoga vremena”, rekla je i dodala kako su njihova hrabrost, znanje i izdržljivost postali dio modernih znanstvenih istraživanja Arktika.
Posebno je važno, smatra ravnateljica, što se kroz tu izložbu povezuje povijesnu baštinu s aktualnim temama klimatskih promjena, međunarodne znanstvene suradnje i budućnosti polarnih istraživanja.
Hrvatski prirodoslovni muzej ponosan je na ovu važnu priču koja zaslužuje međunarodnu vidljivost, istaknula je ravnateljica.
Izložba ostaje otvorena do 20. rujna.
Fenix-magazin/MMD/Hina
