„Snovi, misli, stvarnost“, naziv je izložbe slika i skulptura hrvatskih umjetnika Julije Stapić iz Splita, te Antuna Tonče Ferbežara i Josipa Božićevića iz Otoka u Slavoniji, otvorene u četvrtak navečer u Beču, u prostorijama Udruge hrvatskih poduzetnika u Austriji (UHPA).
Izložbu je otvorio predsjednik UHPA Niko Ilić, zahvalivši umjetnicima što su svojim impozantnim radovima ukrasili atraktivan prostor ove Udruge, koja okuplja više od 120 hrvatskih poduzetnika.
Izložbeni postav čini 50-tak umjetničkih radova, koje su sami umjetnici predstavili brojnim bečkim Hrvatima i njihovim austrijskim prijateljima.
„Putujući iz ravne Slavonije preko kršne Dalmacije, pronašli smo stazu koja vodi do vas. Vi ste nam otvorili vrata svoje skromnosti i beskrajne ljubavi prema jedinoj nam Domovini iz koje na žuljevitim rukama donosimo božansku ljepotu“, rekla je Julija Stapić, pjesnikinja i slikarica koja je počela slikati 90-tih godina, zahvalivši svima koji su umjetnicima pomogli da izlažu u Beču, prije svega umjetniku Zoranu Luciću, Brođaninu s bečkom adresom, koji izrađuje unikatna čipkasta jaja. I organizatoru izložbe, UHPA-u na čelu s Ilićem i glavnom pokrovitelju izložbe Andreju Luciću, vlasniku tvrtke BD Gruppe u Beču, uputila je pregršt pohvala i „veliko ljudsko hvala za gostoprimstvo“.
Slikarica Stapić do sada je imala 36 samostalnih i preko 50 skupnih izložbi u zemlji i inozemstvu, a dobitnica je i književne nagrade 2009. godine za monodramu Litnja žega. Svestrana umjetnica, koja je Bečanima predstavila čarobna ulja na platnu, neka od njih sakralnih motiva, što nije ni čudo jer najpoznatija su joj djela sveci koji krase mnoge dalmatinske crkve, masline, drvene barake…
Oduševljenje publike svojim skulpturama izrađenim od drveta (oraha) izazvao je njihov autor, kipar Antun Tonča Ferbežar.
„Hvala da ste se odazvali u ovako velikom broju“, rekao je skromno Ferbežar dodavši kako on nije baš neki govornik i da želi da njegova djela govore o njemu.
„Svaka ova skulptura ima svoju priču, kao i ja svoju osobnu kao dragovoljac Domovinskog rata i ratni vojni invalid. Kiparstvo mi zapravo služi kao psihoterapija, ono me potpuno ispunjava i pomaže da svoju radost, tugu ili neki drugi osjećaj prenesem na drvo i podijelim s vama“, istakao je.
Ferbežar je sudionik mnogih humanitarnih akcija i kolonija. Do sada je imao 11 samostalnih izložbi i preko 100 skupnih u zemlji i inozemstvu, te bio sudionik više od 90 kiparsko-slikarskih kolonija. Tako i onih u organizaciji Zajednice županijskih zajednica udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata RH pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja.
Slikar Josip Božićević , jedan od utemeljitelja Udruge likovnih umjetnika „Otočki vir“ u Otoku, ljubitelje likovne umjetnosti u Beču počastio je svojim prekrasnim i zasigurno u Hrvatskoj, a vjerojatno i šire, jedinstvenim slikama u tehnici vitraja koje, kako je istakao, radi od 2000. godine. No, stvaralački opus ovog slavonskog majstora ne krase samo velebne vitraje, nego i zavičajna tematika izražena u tehnikama pastela, akvarela i ulja na platnu.
Božićević je do sada upriličio 15 samostalnih izložbi te sudjelovao na više od 100 skupnih u zemlji i inozemstvu. Autor j i ciklusa od 14 radova križnog puta (vitraj) postavljenog u crkvi sv. Antuna u Otoku.
Dugo jedna izložba hrvatskih umjetnika u Beču nije probudila toliko zanimanje za izložbu, koja je bila ne samo sjajna promocija visokih umjetničkih vrijednosti autora izložbenog postava, nego i likovne baštine Hrvatske.
Kroz program je vodio Željko Batarilo, urednik kataloga koji prati ovu prodajnu izložbu, koja ostaje otvorena do 18. travnja ove godine.
Sve nazočne uvodno je pozdravio i savjetnik za kulturu u hrvatskom Veleposlanstvu u Austriji Domagoj Marić.
Glazbeni okvir svečanom otvaranju izložbe dali su „Dubrovački kavaljeri“ iz Beča i akademik prof. Vedran Radušić iz Klagenfurta na violini, uz čije čarobne zvuke je pjesmu o Domovini čitala pjesnikinja i slikarica Julija Stapić, uz buran aplauz nazočne publike.
I što na kraju reći osim, bilo je divno i dođite nam opet!
Fenix-magazin/Snježana Herek
