Obnavljat će se zgrada Hrvatskog sabora, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra i koja je značajno oštećena u zagrebačkom potresu, potvrđeno je Hini iz Sabora. Zbog postupaka koje prethodno treba provesti iz Sabora nisu mogli precizirati koliko će obnova trajati.
”Obnova, čije trajanje u ovom trenutku nije moguće detaljno definirati, odvijala bi se u dvije faze: prva obuhvaća izradu projekta obnove konstrukcije s radovima konstrukcijske obnove, a druga izradu projekta cjelovite obnove zgrade uključujući energetsku obnovu“, potvrđeno je Hini iz Sabora.
Ističu i kako se Sabor, nakon zagrebačkog potresa koji je uzrokovao značajna oštećenja na zgradi, prijavio za dodjelu sredstava iz Fonda solidarnosti Europske unije (FSEU) namijenjenih obnovi kulturne baštine i kako su mu sredstva odobrena.
Bespovratno 87, 6 milijuna kuna
”Hrvatskom saboru su odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 87.605.112 kuna, a odnose se na konstrukcijsku obnovu zgrade Sabora. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. predviđeno je da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (Recovery and Resilience Facility)”, naglašavaju iz Sabora.
Proljetos su raspisani pozivi za geodetsku snimku postojećeg stanja te snimku postojećeg stanja instalacija.
Na prvi poziv, uz procjenu vrijednosti od 15.000 kuna bez PDV-a, javilo se šest ponuditelja, a odabrana je ekonomski najpovoljnija ponuda tvrtke GEOIT d.o.o. u iznosu od 7000 kuna bez PDV-a.
Poziv za snimku postojećeg stanja instalacija, procijenjene vrijednosti 50 tisuća kuna bez PDV-a, nije izazvao zanimanje ponuditelja. Nije se javio niti jedan.
Poziv nije ponovljen, te je planirano da se navedeno obavi u sklopu izrade projekta konstrukcijske obnove zgrade, navode iz Sabora.
Ističu kako su trenutačno u tijeku aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije za otvaranje postupka javne nabave za izradu projektne dokumentacije i izvedbu radova konstrukcijske obnove zgrade Hrvatskoga sabora.
Nakon što se dovrši priprema potrebne dokumentacije, otvorit će se javno savjetovanje nakon čega će se u skladu s propisima pokrenuti postupak javne nabave, kažu iz Sabora.
Dva potresa ostavila su tragove
Zagrebački, ali i petrinjski potres ostavili su i danas vidljive tragove na glavnoj saborskoj zgradi na Trgu svetog Marka koja je tako podijelila sudbinu niza povijesnih zagrebačkih građevina.
U potresu koji je u nedjelju, 22. ožujka 2020. probudio Zagreb, urušio se dio krova, oštećeni su dimnjaci, tavan te 3. i 4. kat, u zgradi su popucali zidovi i stepeništa, oštećen je i njen dvorišni dio.
Zbog sigurnosti zastupnika, mjesec dana se zasjedalo u zgradi Ine u Šubićevoj ulici u koju se Sabor vratio nakon gotovo 30 godina. Naime u podrumu te zgrade 8. listopada 1991. Sabor je donio odluku da Hrvatska raskida sve veze sa Jugoslavijom.
Petrinjski potres od 29. prosinca prošle godine samo je potvrdio da glavna saborska zgrada u kojoj godinama nije bilo ozbiljnijih zahvata, uistinu treba obnovu.
Proteklih godina zahvati u njoj bili su skromni i parcijalni, mahom su se svodili na soboslikarske i parketarske radove, odnosno zamjenu dotrajalih parketa, prozorskih okvira, bojanje zidova.
Tek se nešto ozbiljnije, u ljeto 2018., radilo na 3. katu zgrade gdje je obnovljeno 13 ureda za službenike, za što je utrošeno oko milijun kuna, uključujući i PDV.
Dio saborske zgrade temeljito je obnovljen prije četvrt stoljeća kada je uređena sabornica, do tada neugledni saloni na prvom i drugom katu dobili reprezentativan izgled, a mračni i neugledni prostori u prizemlju prenamijenjeni su u dvorane za sastanke. Tada, sredinom 90-ih, uređeni su i zapušteni restoran i kafić, no još uvijek je velik dio zgrade ostao izvan dohvata majstora.
Temeljito obnovljena zgrada u Demetrovoj
Ozbiljnija sredstva, 17 milijuna kuna, prije desetljeća i pol uložena su u obnovu druge saborske zgrade, one u Demetrovoj ulici koja u potresima nije oštećena.
Tu, bivšu palaču Bedeković Vlada je Saboru dodijelila 2001. godine, obnova je započela u svibnju 2004., a zgrada useljena u ljeto 2006.
Palača, koja se nalazi na mjestu nekadašnjeg gradskog bedema i koja je kroz povijest imala različite namjene, ima prizemlje, dva kata i potkrovlje – ukupno oko 1900 četvornih metara i 41 sobu.
U 18. stoljeću pripadala je podbanu Antunu Bedekoviću, potom obitelji Putz, a nakon 2. svjetskog rata bila je spremište Historijskog arhiva, pa potom i dom nekoliko stanara s kojima je dogovor o iseljenju postignut tek početkom 21. stoljeća.
U toj obnovi, uređeno je i popločeno dvorište, obnovljena fasada. Idejno rješenje rekonstrukcije napravio je projektni biro Vulin-Iveković.
Slojevita povijest saborske zgrade
Za izgled glavne saborske zgrade kakav danas poznajemo, a radi se o dvokatnom kompleksu na istočnoj strani Trga svetog Marka, zaslužni su projektanti Lav Kalda i Karlo Susan.
Naime, početkom 20. stoljeća postalo je jasno da Sabor i Zagrebačka županija, koju je Sabor pod svoj krov primio 60-ih godina 18. stoljeća, više ne mogu ‘stanovati’ u istoj palači, pa je je 1907. Kraljevska hrvatsko-slavonsko-dalmatinska vlada kupila stare jednokatnice na Markovom trgu te u Kamenitoj, Opatičkoj i Županijskoj ulici te raspisala natječaj za projekt palače koja bi jedinstvenim pročeljem uklopila sve već postojeće kuće na toj parceli.
Kalda i Susan radove su završili 1911. tijekom koje je Zagrebačka županija prodala zgradu Saboru. Time se palača vratila svom prvotnom vlasniku koji ju je još 1731. godine kupio za svoje potrebe.
Zanimljiv je podatak da Sabor u Zagrebu zasjeda od 13. stoljeća, a da sve do kraja 18. stoljeća nije bilo posebne zgrade za njegov rad.
Tek 1731. kupljena je kuća na Markovu trgu koja se nalazila na mjestu današnje zgrade Sabora, a koja je te iste godine stradala u požaru.
Zbog dugotrajnog građenja i prepravki, zgrada Sabora mješavina je oblika i stilova gradnje u kojoj su vidljivi elementi klasicizma, neorenesanse i secesije, a zbog čega ona danas predstavlja značajan spomenik kulture.
Fenix-magazin/MMD/Hina
