U povodu 30. obljetnice formiranja 137. brigade Zbora narodne garde predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Zoran Milanović uručio je u utorak odlikovanja za 32-je pripadnika te brigade uz poruku da je to “dug časti države i hrvatskog naroda za ono što su učinili za Hrvatsku”.
Ustvrdivši kako su se i kasnije događale velike, slavne i časne stvari u Domovinskom ratu, predsjednik Milanović je ipak izdvojio 1991. godinu jer je tada, kako je kazao, Hrvatsku obranilo malo dobrih ljudi čiji doprinos nikada nećemo zaboraviti.
Nakon što je Hrvatska 8. listopada postala neovisna, samostalna i suverena mali je broj ljudi obavio povijesnu misiju, obranio je Zadar, Osijek, Vukovar je vapio za pomoć koja nije mogla doći, to su dani hrabrosti, ponosa, slave i drskosti, rekao je Milanović.
“To su i dani ‘konvoja slobode’ za Dubrovnik, vrijeme kada smo pokazali da smo nacija, da su Međimurje, Dubrovnik, Istra, Baranja i Duga Resa jedno, zajedničko i to nije nešto što se nekome može utjerati ili ucijepiti u svijest, to narasta i klija godinama i generacijama, to je nešto što se osjeća, a tek onda uči”, rekao je predsjednik Milanović i podsjetio na povijesnu oslobodilačku operaciju “Otkos” u zapadnoj Slavoniji.
Izdvojivši zapovjednike 137. brigade, danas generale Pavla Miljavca i Josipa Stojkovića, Milanović je rekao da su “još malobrojniji među malobrojnijima bili oni koji su nešto znali, poput njih, o vojnom pozivu”, te je te vještine nazvao “umjetnošću postupanja”, a općenito za ljude vojnog poziva da je on samo za najbolje, najupornije i najhrabrije.
Za današnju je Hrvatsku vojsku rekao kako je “sila koja nema pretenzije da bude regionalna ili globalna, ali koje se svatko mora bojati i 100 puta razmisliti o sljedećem koraku”.
Akademiji u dugoreškom kinu prethodilo je polaganje vijenaca za 84 poginula pripadnika 137. brigade.
U svom je govoru predsjednik Udruge pripadnika 137. brigade pukovnik Ivo Benić rekao da se nikada neće zaboraviti njihova žrtva i junačka djela, kao ni junačka djela ostalih 5718 vojnika, među kojima i 228 teže ranjena te tri 100-postotna vojna invalida.
Iznio je pukovnik Benić detaljno ratni put brigade te rekao da je bila multietnička, jer je u njoj uz većinu Hrvata bilo i Srba, Bošnjaka, Albanaca, Slovenaca, Nijemaca i Rumunja, a borili su se osim na bojišnici operativne zone Karlovac u Slavoniji, Istočnoj Posavini.
Izaslanica Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Maja Grba Bujević naglasila je da je ta obljetnica prilika za promicanje istine o doprinosu brigade u Domovinskom ratu. “Sada je na nama odgovornost da njegujemo tradiciju i dignitet Domovinskog rata i ove i svake druge brigade”, rekla je Grba Bujević koja je i sama braniteljica obećavši da će se “štititi interesi hrvatskih branitelja i interesi obitelji poginulih i nestalih”.
Izaslanica Vlade RH zamjenica županice Karlovačke županije Vesna Hajsan Dolinar naglasila je da nakon 30 godina vremenskog odmaka vidimo kolika je bila hrabrost i odlučnost branitelja da stanu pred tehnički jačeg i u ljudstvu nadmoćinjeg neprijatelja i to zbog “ogromnog domoljublja”.
Gradonačelnik Tomislav Boljar čestitao je dobitnicima priznanja i rekao da je “priča o 137. dugoreškoj brigadi priča o malom gradu i velikim ljudima koji žive uz rijeku Mrežnicu i Koranu, ali da je to priča i o precima koji su u svoju djecu usađivali životne vrijednosti i ljubav prema kraju i domovini”. Izrazio je zadovoljstvo što je tiskana Monografija o toj brigadi, “da bi nove generacije znale što su za njih napravili njihovi preci”.
Fenix-magazin/IM/Hina
