U znak sjećanja na trinaestoricu konavoskih mladića, hrvatskih domobrana, koje su na današnji dan prije 79. godina ubili partizani, točnije pripadnici 10. hercegovačke brigade uglavnom iz Trebinja, na mjestu likvidacije na Orsuli kod Dubrovnika u četvrtak je upriličena komemoracija.
Počast ubijenim, tada tek mobiliziranim hrvatskim domobranima iz Konavala, koje su partizani zarobili 19. listopada 1944. godine u Komolcu, a potom iz zatvora u Karmenu odveli i ubili na Orsuli, odali su predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Općine Konavle, predstavnici Udruge hrvatski domobran Dubrovnik, Udruge roditelja i udovica poginulih hrvatskih branitelja, predstavnici Udruge Daksa 1944-1945 te članovi obitelji ubijenih hrvatskih domobrana.
Molitvu za ubijene predvodio je don Miljenko Babaić, župnik župe sv. Ilara u Mlinima i raniji vojni kapelan 163. dubrovačke brigade HV-a
– Stojimo na jednom u nizu mjesta teške dubrovačke i hrvatske povijesti, rekao je don Miljenko pred izgovaranjem molitve za nevine Hrvate koji su „mučki ubijeni od partizanskih zlikovaca samo zato jer su bili Hrvati“.
Ne treba ići u daleku povijest „za zebnju srca zbog zločina i genocida nad hrvatskim narodom krajem Drugog svjetskog rata 1944/45. godine“. Tada pod znakom petokrake i kokarde, u ime zločinca J. Broza i srpskih i crnogorskih zlikovaca partizani ulaze u Dubrovnik, jednako kao što su pod istim znakovljem stradavali Dubrovčani i Dubrovačko područje te naša domovina Hrvatska u ubijanju, pljački i paležu 1991/95. godine, rekao je don Miljenko.
U svom prigodnom govoru don Miljenko je zapitao pod kojim znakovljem se danas želi oduzeti ime, vjera, duša, roditelji, grob… i ostalo isusovcu Ruđeru Boškoviću i drugim časnim Dubrovčanima? Isto pod petokrakom i kokardom protiv kojeg znakovlja i zločinaca su se borili hrvatski branitelji i hrvatski narod u Domovinskom ratu.
-Hrvatski branitelji su istinski, pravi i jedini antifašisti, antikomunisti i antijugoslaveni u domovini Hrvatskoj, kazao je don Miljenko ističući kako su Domovinski rat i VRO Oluja jedini zalog hrvatske slobode, hrvatske državnosti i hrvatske budućnosti.
Raniji vojni kapelan HV-a je podsjetio i na „promišljene zločine i genocid nad hrvatskim narodom ljubitelja petokrake i kokarde spomenuvši pritom mjesta ubijanja Hrvata krajem Drugog svjetskog rata na: Orsuli, Daksi, Jakljanu, Golom, Gospiću, Macelju, Širokom, Jazovki, Dravogradu, Bleiburgu. A onda opet listopad i studeni 1991. godine kada su uslijedila ubojstva i stradanja Hrvata u napadima na Dubrovnik i Dubrovačko područje, Lovas, Ćelije, Pakrac, Kijevo, Doljani, Bugojno, Vukovar, Ovčara …Don Miljenko se opet upitao treba li ponavljati tko je ovo učinio te zločine i pod kojim znakovljem?
-Bi li ovakve i iste strašne zločine zločinci ljubitelji petokrake i kokarde sa svojim sljedbenicima tzv. antifašistima, komunistima i jugoslavenima opet učinili iz mržnje prema hrvatskom narodu i državi Hrvatskoj, zapitao se don Miljenko parafrazirajući izreku: tko jednom dušu vragu proda…
U svojoj molitvi na mjestu ubojstva 13 mladih Konavljana don Miljenko je kazao da „nama, koji se vjerom i ljubavlju sjećamo na svoju nevino pobijenu braću za slobodan hrvatski dom ostaje ustrajnost i spremnost u ljubavi za jedinu nam Hrvatsku. Postojani u ljubavi za kolijevku i grobni humak. Stoga i njihova mučenička smrt nije izgubila smisao. Ostaju u milosrđu i ljubavi raširenih Isusovih ruku s križa. A mi molimo da budu dionici slavnoga Kristova uskrsnuća. Jer, svjetlost jarka obasja Spasiteljev grob. I anđeli rekoše: „Nije ovdje, uskrsnu je!“ , kazao je don Miljenko.
Dodao je kako je zanimljivo to što „ne rastu samo tek tako vražji rogovi komunističkim, tzv antifašističkim zločincima na spomen Isusa Krista i Crkve. Strah ih uskrsnuća i vječnog suda pred Stvoriteljem svega svijeta. Svemogući Bog i vječni život je najveća istina života. Njegovoj neizmjernoj ljubavi preporučujemo sve „one što su za Dom pali“, kazao je don Miljenko na kraju svoje molitve.
Fenix-magazin/SIM/ S.I. Mandić