Na slici hrvatski vojni policajci/ Foto: FaH

Državni tajnik u Ministarstvu obrane RH: Nema zahtjeva da Hrvatska sudjeluje i u ratnim operacijama

Državni tajnik u Ministarstvu obrane Branko Hrg izjavio je u četvrtak, u saborskoj raspravi o upućivanju pripadnika hrvatskih Oružanih snaga u osam mirovnih misija i operacija, da „za sada“ nema zahtjeva da Hrvatska sudjeluje i u ratnim operacijama.

 

„Za sada nemamo takve iskazane pritiske, niti traženja da sudjelujemo u ratnim operacijama“, rekao je Hrg HDZ-ovu Radi Šimičeviću.

Sudjelovali smo u dosta misija potpore miru, u borbenim nismo, a stava sam da ni u budućnosti ne bi trebali, kazao je Franko Vidović (Klub SD).

Hrg je odgovorio i na opasku Arsena Bauka (SDP) o isplati dnevnica.

„Svi koji su u sustavu, i provode svoje zadaće sukladno zakonima, uvijek će im biti ispoštovano sve što im zakon određuje“, rekao je Hrg Bauku koji je izrazio nadu da će vojnicima koji idu u misije, kao i onima kojima se ne isplaćuju (pripadnici Počasno-zaštitne bojne), dnevnice biti uredno isplaćene.

SDP-ov zastupnik primjećuje i kako je paradoksalno, da se u jeku sukoba ministra obrane i predsjednika države, predlaže osam odluka koje imaju suglasnost predsjednika temeljem odluke ili dopisa iz kabineta ministra obrane.

Dogovorili se o stotinama vojnika, ne mogu oko brigadira

„Uspjeli su se dogovoriti oko nekoliko stotina vojnika, ne mogu oko jednog brigadira, što mislim da je besmisleno, a za to krivnju vidim na ministru obrane“, izjavio je Bauk.

Hrg tumači da sve predložene odluke imaju točno propisanu proceduru i da je „normalno da dolazi i do suglasnosti predsjednika“.

Na podatak da ministar obrane odbija isplatiti dnevnice pripadnicima Počasno-zaštitne bojne osvrnula se i Dalija Orešković (Centar). Jesmo li u stanju obraniti interese vojnika, pričamo o njihovu slanju u misije, a nismo u stanju osigurati im isplatu dnevnica, kazala je, retorički se zapitavši smiju li vojnici biti kolateralne žrtve sukoba predsjednika i ministra.

I dok HDZ-ov, ali i neki oporbeni klubovi najavljuju podršku upućivanju pripadnika Oružanih snaga u mirovne misije i operacije, Nino Raspudić (Most) poručuje da ih nismo obvezni slati „svugdje i bez objašnjena“.

Nekritički šaljemo ljude u svakojake misije

Imam dojam da nekritički šaljemo ljude u svakojake misije, kazao je zastupnik, tumačeći kako je potpuno različit kontekst onoga što se događa u Litvi i Poljskoj i patroliranje Sredozemljem.

Skandalozno je da nismo dobili nikakvo objašnjenje geopolitičkog konteksta svake zemlje, nemamo procjenu rizika, niti koji su naši interesi, poručio je Raspudić.

Navodeći kako ćemo na mirovne misije u idućoj godini potrošiti 128 milijuna kuna, većinu na NATO-ove, Uršu Raukar Gamulin (ZLB) zanimalo je kako se to odražava na potpisani sporazum s Francuskom koja se zauzima za više suradnje u EU misijama.

Ističe i kako mirovne misije nisu praćene razvojnom suradnjom. Zašto u Libiji nismo prisutni s iskustvom postkonfliktne tranzicije, pogrešno je u nekoj zemlji biti prisutan samo vojno, ne i razvojno, kazala je.

Klub HDZ-a podržava upućivanje u međunarodne misije i operacije, a Ante Deur (HDZ) ističe je to važan instrument vanjske sigurnosne politike, kroz koji Hrvatska dodatno razvija svoje sposobnosti.

Od 1999. godine u misijama smo sudjelovali sa gotovo 10 tisuća vojnika, podsjetio je Deur.

Svjestan obveza koje proistječu iz članstva u međunarodnim organizacijama, Vidovića smeta što se Sabor minorizira kod odlučivanja o upućivanju u mirovne misije i operacije.

„Ne možemo dobiti geopolitičku studiju, osuđeni smo na šture podatke iz kojih ne možemo zaključiti puno, dižemo ruke za nečije tuđe sinove“, kazao je i naglasio kako svaka misija zaslužuje vlastito izvješće, da se zna što smo u njoj radili, koje ciljeve smo postigli.

Osam mirovnih misija i operacija

Odlukama, o kojima će Sabor glasovati sutra, predlaže se upućivanje do 200 pripadnika Oružanih snaga u Litvu, do 90 u Poljsku, kao i upućivanje do 35 pripadnika brodom HRM u operaciju potpore miru „Sea Guardian“ u Sredozemlju u 2022. i 2023.

Do tri pripadnika sudjelovala bi u operaciji koalicijskih snaga „Inherent Resolve“, do 10 u nastavku „NATO misije u Iraku“ te do tri u operaciji „Eunavfor Med Irini“.

Do 100 pripadnika Oružanih snaga koji su na dužnostima u NATO zapovjednoj strukturi, NATO strukturi snaga i drugim nacionalnim (multinacionalnim) zapovjedništvima moglo bi se u 2022. i 2023., uputiti u operacije i druge aktivnosti u inozemstvo.

Također, do tri pripadnika Oružanih snaga, zdravstvene struke, sudjelovala bi u operaciji NATO-a „Allied Solace“ na Kosovu, gdje su privremeno smješteni Afganistanci evakuirani nakon što su vlast u njihovoj zemlji preuzeli talibani.

Troškovi tih misija u iduće dvije godine bit će oko 75 milijuna kuna.

Fenix-magazin/MMD/Hina

Pogledajte drugo

U AUSTRIJI „EKSPLOZIJA“ OMIRKONA: Više od 30.000 novozaraženih u jednom danu

Prognoze austrijskih stručnjaka, nažalost, su se danas obistinile, što se tiče “juriša” omikrona na Austriju. …