Velika većina Nijemaca – više od četiri petine njih – smatra svoju zemlju duboko podijeljenom, a najviše ih polarizira pitanje imigracije, prema istraživanju, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).
Sljedeće dvije kritične točke su klimatske promjene i pomoć Ukrajini, navodi Mercatorov forum za migracije i demokraciju (MIDEM) u studiji objavljenoj u utorak.
MIDEM opisuje ideološku polarizaciju kao afektivno emocionalno ignoriranje ljudi s drugačijim stavom o nekom pitanju. Za svoj “barometar polarizacije”, Forum je anketirao oko 34 000 ljudi, od kojih je gotovo 4400 bilo u Njemačkoj.
“Stavovi o određenim temama su daleko udaljeni, ali bez utjecaja na demokratski suživot. Neki, međutim, uzrokuju sukobe jer politički disidenti postaju neprijatelji”, navode autori studije.
Visok emocionalni naboj sprječava konstruktivnu raspravu čak i o pitanjima o kojima postoji široki konsenzus.
„Ne prođe dan a da netko ne upozori na produbljivanje podjela“, rekao je voditelj istraživanja Hans Forländer, upozoravajući da to nije dovoljno, jer takva situacija zahtijeva dublju analizu.
„Moramo utvrditi kada je polarizacija društva normalan dio pluralističkog društva, a kada počinje ugrožavati demokraciju“, rekao je Forländer.
Ideološka polarizacija donekle je nužan sastojak demokratskog društva.
Afektivna polarizacija, međutim, može oslabiti demokraciju jer blokira razumijevanje i stvara neprijatelje od političkih neistomišljenika.
Istraživanje pokazuje da su starije osobe, muškarci i oni s niskim primanjima skloni afektivnoj polarizaciji.
Istodobno, „oni koji su jasno usmjereni uz političku ljevicu ili desnicu dublje su polarizirani, a to se posebno odnosi na desnicu“.
Autori navode da su simpatizeri desničarske Alternative za Njemačku (AfD) i ekološke Zelene stranke posebno skloni emocionalnom odbacivanju tuđih stavova.
Polarizacijske vrijednosti su znatno umjerenije među biračima Kršćanskih demokrata (CDU/CSU), Socijaldemokrata (SPD) i liberalnog FDP-a.
„Politika, mediji i civilno društvo moraju djelovati drugačije, ovisno o tome pristupaju li polarizirajućoj, konfliktnoj ili zanimljivoj temi“, rekao je Forlender.
Prema njemu, opća upozorenja protiv podjela više ne vrijede. „Trebamo razlikovne dijagnoze za razlikovanje strategija.“
Oko teme klimatskih promjena vidljivi su oštro suprotstavljeni tabori i visok emocionalni naboj: mišljenje da vlasti nisu učinile ni približno dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena zastupa 41,6 posto ispitanika, a mišljenje da je to već previše zastupa 39,6 posto.
O imigraciji, dvije trećine ispitanika žele stroža ograničenja, u usporedbi s 38 posto ostalih članica EU.
Nadalje, 40 posto Nijemaca zahtijeva sveobuhvatnu kulturnu prilagodbu imigranata, dok 47 posto smatra da je dovoljno znanje njemačkog jezika i poštivanje zakona.
„Politika je danas pod pritiskom izravno artikuliranih interesa. Emocionalno nabijene drže u fokusu digitalni mediji“, rekao je Forländer.
Studija se stoga usredotočila na 15 specifičnih pitanja iz tematskih područja imigracije, sigurnosti, klimatskih promjena, gospodarstva i društva.
Uz odgovor na svako pitanje, ispitanici su dodali ocjenu emocionalne važnosti koju pridaju odgovorima koji se ne slažu s njihovim stavovima.
„Osporavanje je nužno za živu demokraciju, ali ne na način da je uništi“, rekla je Christiane von Websky iz MIDEM-a.
„Barometar polarizacije jasno upozorava da moramo pažljivije pratiti, jer ne svako razilaženje polarizira i ne svaki sukob ugrožava jedinstvo“, rekla je.
„Odlučujuće je hoćemo li i dalje moći razgovarati jedni s drugima, čak i o stvarima koje nas dijele.“
Fenix-magazin/MMD/dpa
