Deficiti općina u Njemačkoj brzo su rasli, njihovi proračuni “u slobodnom padu”. Kako bi to riješili, Njemački savez gradova ima jasan zahtjev saveznoj vladi, piše Njemačka tiskovna agencija (dpa).
S obzirom na brzo rastuće deficite, općine od njemačke vlade traže 30 milijardi eura godišnje hitne pomoći. “Njemački gradovi i mjesta nikada nisu bili u tako lošoj situaciji od 1945.”, rekao je predsjednik Njemačkog saveza gradova, gradonačelnik Leipziga Burkhard Jung (SPD), u Zwickauu.
Financijska situacija općina je katastrofalna i pogoršava se. Dok su općinski proračuni još uvijek bili u suficitu 2022., deficit je od tada porastao sa 6 milijardi eura u 2023. na više od 30 milijardi eura ove i prošle godine. “Gradski proračuni su u slobodnom padu”, upozorio je Jung.
Njemački savez gradova stoga poziva njemačku vladu da općinama osigura hitnu godišnju pomoć od 30 milijardi eura najkasnije do 2027. godine.
Kako bi se dosegao taj iznos, udruženje predlaže privremeno povećanje udjela općina u porezu na dodanu vrijednost (PDV) s trenutnih 2,8 posto za 10 postotnih bodova. Istovremeno, udruženje potiče reforme kako bi se općinama pružilo trajno olakšanje. To bi zahtijevalo reviziju javnih usluga, uključujući one u socijalnom sektoru, smanjenje birokracije i digitalizaciju procesa.
Društveni izdaci rastu, dok prihodi od poreza na poslovanje padaju. Među razlozima financijske krize navode se rastući socijalni izdaci, pad prihoda od poreza na poslovanje zbog slabog gospodarstva i nove odgovornosti koje su savezna i zemaljske vlade prenijele na općine.
Udruga gradova također je zabrinuta zbog budućeg statusa boravka otprilike 1,3 milijuna ratnih izbjeglica iz Ukrajine te inzistira na brzom rješenju. Prema udruženju, trenutna direktiva EU o ovom pitanju istječe sljedeće godine. Kalisch je upozorio da bi općine bile financijski i administrativno preopterećene ako bi ova velika skupina morala prijeći na zakon o naknadama za tražitelje azila.
Fenix-magazin/SČ/dpa
