Službene statistike o broju iseljenika i povratnika u Hrvatsku koje se iznose ovih dana ne poklapaju se sa stvarnim podatcima. Naime kako nam pojašnjava doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, “brojke koje se plasiraju u javnost daleko su od stavrnih podataka a Jurić ističe da bi to moglo biti namjerno krivo interpretiranje u svrhu predizborne kampanje nadolazećih europskih izbora ili jednostavno nepoznavanje metodologije očitavanja statistike.
Doc.dr.sc.Tado Jurić navodi da nije točno da se brojka useljenih Hrvata u Njemačku kretala oko 35 tisuća proteklih godina, nego je onda iznad 50 tisuća (vidi tablicu). Isto tako nije točno da se u 2018. uselio 27 000 Hrvata u Njemačku, odnosno da je trend silazni. Naprotiv, podaci iz Njemačke kojima mi raspolažemo pokazuju da je trend iseljavanja iz Hrvatske porastao za tri posto (za prvih 6 mjeseci 2018. za koje jedino i postoje egzaktni podaci), dodaje Juric.
On također smatra da bi mogao biti i problem kod čitanja tablica je u tome što njemačka statistika prikazuje uvijek migracijski saldo. Dakle, uvijek se odbija dio iseljenih od dijela doseljenih pa se dobivaju gore navedene pogrešne brojke.
Također navodi da razlog porasta povratnika u Hrvatsku se događa jer sada u mirovinu ulaze tzv. stari gastarbajteri iz vremena 1968 – 1972. Njihova brojka će narednih godina još više rasti. Napominjem da se ne radi o povratku novih iseljenika, nego o umirovljeničkoj migraciji. Političari pak manipuliraju ovim brojkama i prikazuju ih kao da se događa promjena trendova, kaze Juric.
Sigurno da prostoji i dio onih koji se vraćaju zbog nerealnih očekivanja od Njemačke i pogrešne procjene vrijednosti samih sebe na tržištu rada. Ali ta brojka ne prelazi 5 % ukupnog broja iseljenih.
Do promjene trendova ne može doći kako smatra, jer se nije dogodilo ništa značajno što bi našim iseljenicima dalo nadu u ovo društvo. Iseljeni jasno pokazuju da žele pravu poruku koja bi bila: suočavanje s pretvorbom i privatizacijom, lustracija komunističkih elita , beskompromisna borba s korupcijom i lopovlukom u državnim institucijama i dakako porast plaća koje i jesu tako niske zbog loše politike.
Percepcija naših iseljenika je da se uslijed dugotrajne nepravde hrvatsko društvo moralno slomilo. Stoga je iseljavanje zapravo pokušaj da se kazne loše politike i loši političari… No ljude se više ne može manipulirati kao prije. Hrvati su glasovali nogama, a biračka mjesta su bila autobusni peroni, rekao je Jurić.
Tablica sve govori:
Tablica 1. Useljenici iz Hrvatske u Njemačku 2010. – 2018.
2010 | 2011. | 2012 | 2013. | 2014. | 2015. | 2016. | 2017. | *2018.(procjena ) |
4836 | 8089 | 9019 | 18.633 | 37.060 | 50.646 | 51.163 | 50.283 | 50.000 |
Izvor: Bundesamt für Migration und Flüchtlinge, Forschungszentrum Migration, Integration und Asyl, Nürnberg, 2017 i 2018. Iz knjige: Tado Jurić: Iseljavanje Hrvata u Njemačku. Gubimo li Hrvatsku? ŠK,Zagreb, 2018.
Fenix-magazin/SIM/