BEČ – „Bečka škola povijesti umjetnosti i povijest umjetnosti u Hrvatskoj“, naziv je zanimljivog znanstvenog predavanja, koje je ravnatelj zagrebačkog Instituta za povijest umjetnosti dr. Milan Pelc održao u četvrtak navečer u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, u sklopu projekta Godina kulture Austrije i Hrvatske.
Predavanju je bila nazočna i hrvatska veleposlanica u Austriji dr. Vesna Cvjetković sa suradnicima.
„Počašćen sam da mogu biti jedan od sudionika tog projekta, a tema o poveznicama Bečke škole povijesti umjetnosti s povijesti umjetnosti u našoj zemlji zaslužuje da bude među prvima u okviru austrijsko-hrvatske godine kulture“, rekao je dr. Pelc. Istakao je kako su Hrvatskoj kao zemlji kulture najvažniji njeni povijesno umjetnički spomenici.
„Upravo ti spomenici su već u 19.stoljeću bili predmetom istraživanja i znanstvene suradnje bečkih i hrvatskih povjesničara umjetnosti“, dodao je, prikazavši djelanost znanstvenika Bečke škole povijesti umjetnosti koji su u drugoj polovici 19. i početkom 20. Stoljeća istraživali hrvatsku umjetničku baštinu. Riječ je o Rudolfu Eitelbergeru von Edelbergu, Dagobertu Freyju, Hansu Folnesicsu, Karlu Kovaču, Maxu Dvoraku, Josefu Strzygovski i drugima.
Kako je napomenuo dr. Pelc ti su znanstvenici dali bitan doprinos u postavljanju temelja znanstvenoj povijesti umjetnosti i zaštiti spomenika u Hrvatskoj, tada još sastavnom dijelu Austro-Ugarske Monarhije.
„S njima su tijesno bili povezani hrvatski povijesničari umjetnosti, među kojima u 19. stoljeću posebno treba istaknuti Ivana Kukuljevića Sakcinskog i Izidora Kršnjavoga, dvojicu stupova hrvatske kulture na kojima još i danas stoji ta zgrada kulturne povijesti. U 20 stoljeću treba istaći Ljubu Karamana, glavnog zastupnika i promicatelja ideja znanstvenih metoda Bečke škole povijesti i umjetnosti u Hrvatskoj. Dakle, ovu trojku čine najvažnije osobe oko kojih se okreće taj mali, ali za našu kulturu važan univerzum povijesno-umjetničkih istraživanja, pisanja o umjetničkim spomenicima i njihovoj zaštiti“, ustvrdio je dr. Pelc. Kako se je moglo čuti, svi ti naši povjesničari umjetnosti većinom školovani na Sveučilištu u Beču, znanstvene metode Bečke škole povijesti umjetnosti implementirali su u Hrvatskoj. Neki aspekti te međusobne interakcije austrijskih i hrvatskih znanstvenika primjetno je i danas.
„Zapravo Bečka škola mogla bi biti i Hrvatska škola“, zaključio je na kraju predavanja dr. Pelc, istaknuvši kako su se hrvatski povjesničari umjetnosti pokazali ne samo dobrim nasljednicima kulturne baštine nego i istraživačima i analitičarima.
Nazočne je uvodno pozdravio sveučilišni profesor s Bečke slavistike dr. Georg Holzer, koji je bio inicijator predavanja dr. Pelca u Beču.
Predstavivši predavača bečkoj publici rekao je da je dr. Pelc višestruko nagrađivani hrvatski znanstvenik s međunarodnom reputacijom, autor 16 znanstvenih knjiga i preko stotinu znanstvenih uradaka, te da je svoje bogato znanje i isustvo u istraživačkom radu imao priliku predstaviti osim u Austriji, i u Njemačkoj i Francuskoj. Napomenuo je da je 2000. godine postao docent na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, od 2003. ravnatelj Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu, te da kao izvanredni profesor predaje na zagrebačkom Filozofskom fakultetu.
Fenix-magazin/Snježana Herek
