Saborski zastupnik i predsjednik saborskog Odbora za vanjsku politiku dr. Miro Kovač, u intervjuu za Fenix Magazin otvoreno govori o sigurnosti na jugoistoku Europe, o Vučićevu posjetu Zagrebu i hrvatskom traženju odštete za žrtve rata, te o europskoj budućnosti BiH koja nije moguća bez ostvarenja jednakosti Hrvata na cijelom državnom teritoriju.
Osvrnuo se također i na zaključke Povjerenstva za sučeljavanje s prošlošću, te iznio svoja viđenja za zaustavljanje vala iseljavanja iz Hrvatske.
FM: Kao član izaslanstva Parlamentarne skupštine NATO-a u američkom Pentagonu i Kongresu razgovarali ste i o sigurnosti na jugoistoku Europe. Kakva je doista sigurnost na tim prostorima?
Sada se tek vidi koliko je Hrvatska bila uspješna u izvlačenju iz „balkanskog gliba“. Sami smo 2013. godine ušli u Europsku uniju. Nismo nikoga morali čekati. To je bio velik uspjeh. Države jugoistočnog hrvatskog susjedstva, tehnički ih se u svijetu naziva takozvanim Zapadnim Balkanom, su: BiH, Srbija, Crna Gora, Albanija, Makedonija i Kosovo, imaju šansu priključiti se Europskoj uniji. Ali, da bi to postigle moraju se reformirati, kao što je to učinila i Hrvatska. Konkretno, moraju ispunjavati tri osnovna kriterija, tako je zapisano u najnovijoj strategiji Europske komisije. Prvo, u tim se državama treba provoditi vladavina prava, one moraju biti funkcionirajuće tržišne ekonomije i ne smiju imati bilateralnih konflikata sa susjedima. Trenutno, nijedna od zemalja tzv. Zapadnog Balkana, prema mišljenju Europske komisije pa ni zemalja članica Europske unije, ne ispunjava u potpunosti nijedan od navedenih osnovnih kriterija. Pred njima je, dakle, još dosta posla. Ali, ima i pomaka. Kao što znamo, prošle je godina Crna Gora postala članica NATO-saveza.
FM: Kako gledate na poziv hrvatske predsjednice srbijanskom predsjedniku Aleksandru Vučiću, te što se sada očekuje od tog posjeta?
Bez razgovora nema ni mogućnosti pomaka, a to sam javno rekao i u Hrvatskom saboru. Rekao sam i da mi u Hrvatskoj nismo izabrali Aleksandra Vučića, da su njega izabrali građani Srbije. S kim ćemo razgovarati nego s izabranim predstavnicima Srbije? Ali, Aleksandra Vučića nećemo mjeriti po riječima, nego po djelima. Očekujem iskorak na planu pronalaženja nestalih, poboljšanja položaja Hrvata u Vojvodini, odštete za žrtve rata, znači i za naše ljude koji su bili logoraši u Srbiji za vrijeme Domovinskog rata. Bez pomaka na tom planu, Srbija uostalom neće moći napredovati prema članstvu u Europskoj uniji. To su, među ostalim, uvjeti koje će morati u potpunosti ispuniti, uvjeti koje smo 2016. godine ugradili u pregovarački okvir Srbije za pristupanje Europskoj uniji. Zato Srbija sada i pokazuje interes da rješava ta pitanja koja se tiču nasljeđa rata protiv Hrvatske.
FM: Prilikom nedavnog posjeta BiH izrazili ste podršku hrvatskom narodu za njegovu ravnopravnost s druga dva naroda. Kako Hrvatska gleda na neravnopravan položaj svog naroda u BiH?
U dva tjedna sam dva puta bio u BiH. Najprije s izaslanstvom Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora, a sa mnom su bili stranački kolega Davor Ivo Stier i Arsen Bauk iz SDP-a. Bili smo u Sarajevu, Žepču i Kiseljaku i razgovarali s dužnosnicima u BiH, ali i čelnicima vjerskih zajednica, kardinalom Vinkom Puljićem i velikim muftijom Huseinom Kavazovićem. Na poziv Europske akademije Banjalučke biskupije u Banja Luci, sudjelovao sam na okruglom stolu posvećenom položaju i perspektivama Hrvata katolika u entitetu u Republici Srpskoj. Razgovarao sam tom prigodom s biskupom Franjom Komaricom i izabranim predstavnicima iz reda hrvatskog naroda.
Hrvati u BiH nisu ravnopravni
Hrvati su zajedno s Bošnjacima i Srbima državotvoran narod u BiH. Slijedom toga, uistinu moraju biti i ravnopravni. Međutim, to trenutno nije slučaj. Sada je ključno da se izmijeni Izborni zakon, kao što je to odlučio Ustavni sud Bosne i Hercegovine. To je pitanje vladavine prava. Ustav se mora provoditi. I za to se Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog sporazuma, mora zalagati. Mi to i činimo, to je naša obveza. Na kraju krajeva, bez izmjena Izbornog zakona, neće se u potpunosti moći implementirati izborni rezultati i neće se moći formirati cjelokupna Izvršna vlast. Također, neće moći biti napretka na planu približavanja Europskoj uniji. Nezamisliva je europska budućnost Bosne i Hercegovine bez ostvarenja jednakosti Hrvata na cijelom državnom teritoriju, niti bez omogućavanja njihovog povratka i obnove njihovih domova.
FM Kako komentirate ratifikaciju Istambulske konvencije?
Zalažem se za zakone i propise u Hrvatskoj koji će maksimalno efikasno suzbijati nasilje nad ženama. Protivim se tomu da se ostvarenje tog civilizacijskog standarda miješa s takozvanom rodnom ideologijom.
FM: Možete li se kratko osvrnuti na zaključke Povjerenstva za sučeljavanje s prošlošću? Kakav je Vaš osobni stav o simbolima nedemokratskih režima?
Hrvatska ima Ustav koji se treba provoditi. U njegovim Izvorišnim osnovama jasno je određeno da je hrvatski narod temelje državne suverenosti ostvario, između ostalog, nasuprot proglašenju NDH i da je, na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava i promjena međunarodnog poretka u Europi, na prvim demokratskim izborima 1990. godine potvrdio svoju tisućljetnu državnu samobitnost. To znači da su u današnjoj Hrvatskoj, utemeljenoj na vrednotama poput slobode, jednakosti, poštivanja prava čovjeka, vladavine prava i demokratskog višestranačkog sustava, neprihvatljivi i neustavni simboli kako NDH, tako jugoslavenske komunističke vladavine. Ako bi se, dakle, išlo na usvajanje specijalnog zakona, onda bi trebalo, po logici stvari, ići na zabranu i jednih i drugih kompromitiranih totalitarističkih simbola.
FM: Kako zaustaviti val iseljavanja koje su prvih godina ulaska u EU iskusile mnoge članice EU? Ali ne u tolikoj mjeri kao Hrvatska?
Potrebne su brze i snažne mjere. Manje priče i više djela. To je jedini put. Trebamo jačati svoje institucije, kako na lokalnoj, tako i na državnoj razini. Uprava na državnoj i lokalnoj razini mora bit efikasna. I, ponovit ću, potrebna su ulaganja kako bi se stvarala radna mjesta. Bez toga nam se dugoročno loše piše. Vjerujem da imamo snage spriječiti takav scenarij i Hrvatsku učiniti uspješnom zemljom. Uhvatimo se, dakle, posla.
FM: Česti su i pozivi iseljenim Hrvatima da se vrate u domovinu, a istodobno se njihovi zahtjevi za državljanstvom sporo rješavaju? Nije li to malo frustrirajuće?
Ponavljam, Državna uprava mora biti efikasna. Ne smije biti nepotrebnih administrativnih koraka. Ljudima hrvatskog podrijetla treba olakšati stjecanje državljanstva. Ali, odluka o povratku ili dolasku u Hrvatsku ovisi o svakom pojedinačno. Nema tu nametanja. Kao veleposlanik u Berlinu, najviše sam pazio na obavljanje konzularnih poslova u Veleposlanstvu. Nisam htio slušati priče o našim državljanima koji imaju problema s rješavanjem svojih papira. To je neprihvatljivo! I tražio sam kulturno i profesionalno ophođenje sa strankama u Konzularnom odjelu Veleposlanstva.
FM: Obzirom da ste dugi niz godina živjeli i radili u inozemstvu, što biste poručili novim hrvatskim iseljenicima, jednako kao i onima koji žele doći studirati i ostati živjeti u Hrvatskoj?
Budite hrabri i povucite taj potez! To je moja poruka mlađim generacijama. Netko će u Hrvatskoj ostati, netko neće, ali šansa je tu. Treba je iskoristiti, i to dok ste mladi i u najboljoj snazi.
FM: Često se hrvatskim iseljenicima spočitava da su više desno orijentirani. Što vi mislite?
To su naklapanja. Hrvati izvan Hrvatske su osjećajno snažno vezani za Hrvatsku. Vrijeme je da se unutar naše političke zajednice, koju zovemo Hrvatskom, domoljublje smatra nečim što je prirodno, što se podrazumijeva. Logično je da voliš svoj rod, svoj dom. Hrvatskoj je potrebna zdrava desnica, ali i zdrava hrvatska ljevica. Tako je inače razmišljao i dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne hrvatske države.
Cijeli razgovor pročitajte u tiskanom izdanju Fenix Magazina koji je u prodaji u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji i Luxembourgu…
Fenix-magazin/ Marijana Dokoza
