„S dolaskom tvorca moderne neurokirurgije u Hrvata dr. Josipom Paladinom dobili smo puno, ne samo mi nego i Hercegovina, Bosna pa i šire“, rekao je u emisiji Kompas RTV-a Herceg-Bosne specijalist neurokirurgije u SKB-u Mostar dr. Marko Bošnjak, kojega dr. Josip Paladino ističe kao tim lidera mlade ekipe na Klinici za neurokirurgiju.
Istaknuo je kako je oprema koju posjeduje Klinika u nekim segmentima i suvremenija nego u Zagrebu. „Zadnjih šest do sedam godina s dr. Paladinom smo napravili veliki korak jer pokrivamo preko 90 posto neurokirurgije te nema potrebe da pacijenti idu u druge bolnice.“ Dodao je kako kroz sljedećih nekoliko godina planiraju u potpunosti pokrivati neurokirurgiju.
Objasnio je kako nemaju vremena za pauzu jer na neurokirurgiji dosta operacija dugo traje te da je njihov prosjek tri do četiri sata. „Kada dobro radite sve više imate i pacijenata i ne možemo ih ostaviti na cjedilu, moramo završiti posao. Operirati se može i popodne i po noći, a konačni proizvod je dobrobit pacijenata. No bez tima ništa – svatko je važan u timu ljudi koji sudjeluju u operaciji.“
Istaknuo je kako je neurokirurgiju odabrao jer mu je priroda mozga zanimljiva. „Neurološki sustav je dosta neistražen, daje mogućnost napredovanja, a možemo dati svoj doprinos samoj struci. Operacije su zanimljive, dugotrajne i teške od makro i mikro kirurgije mozga i kralježnice. Uspio sam se pronaći u tome.“
Dr. Bošnjak je naglasio kako su genetika i životni uvjeti najvažniji faktori kod oboljenja kralježnice. Objasnio je kako je kod genetike važna kvaliteta materijala kralježnice i živaca te da ima više puteva ekspresije i kombinacije gena na koje ne mogu utjecati ni pacijenti ni liječnici.
Dodao je kako zbog sjedilačkog načina života dolazi do oštećenja kralježnice. „Kada se konzervativne varijante iscrpe i kada se dođe do ozbiljnih problema dolazi neurokirurgija. Ne možemo nikada postići vraćanje na početne postavke. Riješimo gorući, akutni problem da pacijent dalje kroz život uz tjelovježbu, zdravu prehranu i stil života dovede kralježnicu u red.“ Istaknuo je kako je broj jedan tjelovježba jer mišići drže kralježnicu. „Treba znati pravilno vježbati i djelovati u smislu stabilnosti, ali jednostavne stvari su nekada najteže – treba volja, a rezultati dolaze čak i kroz godine konstantnog rada.“
Istaknuo je kako je kod teških oboljenja jako važna volja za životom. „Mi se na neurokirurgiji susrećemo s najtežim mogućim bolestima, s teškim ishodima i vidimo kako snaga volje i discipline puno znače.“
Kazao je kako je ponosan i sretan kada spasi nekome život. „Jednostavno ste sretni za tog čovjeka. Sretnem svoje pacijente i na ulici, hvala Bogu reakcije su pozitivne. Drago mi je vidjeti kada nekome dobro ide.“ Rekao je kako su u medicini i neurokirurgiji nužni gubitci. „Moramo moći napraviti jedno preispitivanje sebe i procedure kako je prošlo. Bitno je iz svega naučiti nešto i krenuti dalje jer moramo idućem pacijentu pomoći.“
Poručio je da se mozak može trenirati. „Umna gimnastika je pokazano dobra stvar. Svatko ima stvari koje voli, a to može biti matematika, popunjavanja križaljke, bavljenje sitnim radom i slično. Treba ih se pridržavati svakodnevno da imaju učinka.“
Više o svemu u videu emisije Kompas.
Fenix-magazin/MMD/RTVHB
