Rođen u Gross-Gerauu u njemačkoj saveznoj zemlji Hessen, školovan u Mainzu i Zagrebu, dr. prof. dr. sc. Adrian Kašaj već je od djetinjstva bio okružen stomatologijom zahvaljujući ocu koji je vodio vlastitu ordinaciju.
Razgovarala: Marijana Dokoza
Ljubav prema struci, ali i prema budućoj supruzi Aristei, danas uglednoj oralnoj kirurginji u Frankfurtu rodila se tijekom studija na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu. Nakon asistentskog staža u privatnoj praksi i doktorata 2002. na Sveučilišnoj klinici u Mainzu, Kašaj je izgradio zavidnu akademsku karijeru, specijaliziravši parodontologiju i usavršavajući se na prestižnim američkim sveučilištima u Bostonu i Ohiju.
Danas je profesor i međunarodno priznati stručnjak, višegodišnji predsjednik Njemačke radne skupine za parodontologiju, glavni urednik časopisa Periodontal and Implant Research te od 2025. i gostujući profesor na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu – most između Mainza i Zagreba koji spaja znanost, praksu i strast prema očuvanju osmijeha.
Kako balansirate između obitelji i karijere?
Tako da reflektiram svake godine koliko sam vremena investirao u posao a koliko vremena proveo sa obitelji. Ovisno o rezultatu probam onda pripasati broj kongresa, predavanja, vrijeme za naučno-istraživački rad, tako da mi je uravnotežen privatni i profesionalni život.
Što Vas je potaknulo da se odlučite za karijeru u stomatologiji, a posebno u području parodontologije?
Pošto mi je otac bio stomatolog koji je vodio svoju ordinaciju, već sam rano stupio u kontakt sa strukom, tako da nije bilo puno dvojbe oko odabira studija. Interes za područje parodontologije se pojavio nakon što sam na Sveučilišnoj klinici u Mainzu upoznao Prof. Dr. Anton Sculeana, koji je danas jedan od vodećih stručnjaka na tom području i koji je bio moj prvi mentor.
Što Vas osobno najviše motivira u svakodnevnom radu s pacijentima i studentima?
Najveća satisfakcija u radu sa pacijentima mi je kada uspijem dugoročno očuvati zube koji su prethodno bili predviđeni za ekstrakciju jel su se smatrali beznadnim. Trudim se da taj klinički pristup i znanje prenesem i na svoje studente. Rad sa studentima je uvijek inspiracija, jer kroz svakodnevnu interakciju sa studentima se stvaraju nove i kreativne ideje.
Što smatrate najvećim izazovima u modernoj parodontologiji?
Smatram da tzv. personalizirana medicina predstavlja budućnost lijećenja oralnih bolesti. Tako bi sa pogledom na dijagnostiku parodontnih i periimplantatnih bolesti, testiranje mikrobioloških parametra i različitih biomarkera, uz integraciju umjetne inteligencije, u budućnosti omogućilo terapiju prilagođenu jedinstvenim potrebama svakog pacijenta. Što se tiče terapije, najvećim izazovima smatram daljnju optimizaciju kod očuvanja denticije, pogotovo u starijoj dobi, te u prevenciji i terapiji periimplantatnih bolesti.
Koje su najnovije metode liječenja parodontalnih bolesti koje se trenutno koriste u Poliklinici Sveučilišne bolnice Mainz?
Na području parodontološke dijagnostike nudimo uz standardnu kliničku dijagnostiku po potrebi i mikrobiološku dijagnostiku (analiza mikrobioma), testiranje određenih biomarkera (aMMP8-test), te uporabu 3D rendgenskih snimki. Što se tiče same terapije fokus nam leži na minimalno invazivnim zahvatima s ciljem izlječiti infekciju i rekonstruirati parodontna tkiva. Zahvate izvodimo nekirurški ili mikrokirurški koristeći različite biomaterijale poput proteinskog derivata matriksa cakline ili hijaluronske kiseline. Nakon stabilizacije preostale prirodne denticije nudimo i čitav spektar implantološke terapije za rekonstrukciju nedostajućih zuba. Ovisno o individualnom rizičnom profilu organiziramo i potpornu parodontalnu terapiju s ciljem osigurati dugoročnu parodontalnu stabilnost. Mimo toga, pacijenti imaju i mogućnost sudjelovati u raznim kliničkim ispitivanjima kojima istražujemo najnovije inovativne terapije na području parodontologije i implantologije.
Koliko je važna uloga genetike u razvoju bolesti desni?
Parodontitis je kompleksna, multifaktorska bolest koja se može pojaviti u različitim oblicima. Individualna sklonost razvoju parodontitisa ovisi o interakciji oralnog mikrobioma, imunološkog sustava, lifestyle faktora kao što su pušenje, stres i prehrana te metaboličkih bolesti, poput diabetes melitusa. Reakcija tijela na navedene faktore pak ovisi o individualnoj genetskoj konstituciji koja određuje sklonost parodontitisu i utječe na progresiju bolesti, tako da se može zaključiti da je genetika snažan faktor rizika za parodontitis.
Koje su najčešće zablude koje pacijenti imaju o parodontologiji i zdravlju zuba?
Jedna od čestih zabluda oko parodontitisa je da „ako ne boli nije ozbiljno niti opasno“. Parodontitis je kronična bolest koja se razvija često bezbolno, pogotovo u ranoj fazi bolesti, i tako dugo ostaje neprimjećena. Upravo tu leži najveća opasnost. Pošto su simptomi blagi, bolest bude često ignorirana dok ne nastanu ozbiljna oštećenja.
Druga česta zabluda koja se veže uz parodontitis je da se radi „samo o problemu koji je ograničen na zube i zubno meso“. Međutim, danas je poznato da bakterijski patogeni i upalni medijatori iz usne šupljine mogu ući u sustavnu cirkulaciju i tako uzrokovati sistemske efekte na drugim organima. Parodontitis nije samo lokalna bolest usne šupljine nego i negativno utječe na opće zdravlje i kvalitetu života. Različita istraživanja pokazuju asocijacije između parodontitisa i kardiovaskularnih bolesti, diabetes mellitusa, respiratornih bolesti, reumatoidnog artritisa, bolesti bubrega, komplikacije u trudnoći, ali i neuroloških bolesti poput Alzheimera i Parkinsonove bolesti.
Što preporučujete pacijentima za svakodnevnu njegu zubi i desni kako bi smanjili rizik od komplikacija?
Adekvatna oralna higijena sa stručnom stomatološkom podrškom su ključni u prevenciji karijesa, gingivitisa i parodontitisa jer se tako spriječava nakupljanje i sazrijevanje bakterijskog biofilma, koji se smatra glavnim uzrokom bolesti. Preporuke za oralnu higijenu uključuju dva puta dnevno pranje zuba sa fluoridnom pastom u trajanju od dvije minute (idealno ujutro poslije doručka i prije spavanja). Mogu se koristiti električne i ručne četkice, oboje se smatraju efektivnim, s time da električne četkice imaju prednost kod osoba sa deficitima u kvaliteti oralne higijene jel omogučuju učinkovitije uklanjanje biofilma. Zamjena četkice odnosno izmjena glave električne četkice se preporučuje svakih 3-4 mjeseca. Dodatno se preporučuje jednom dnevno čišćenje interdentalnih prostora uz pomoć zubnog konca ili interdentalnih četkica. Kod osoba sa jačim naslagama na jeziku te kod znakova lošeg zadaha se dodatno može preporučiti uporabu čistača jezika. Antibakterijske vodice za ispiranje usta imaju dodatnu korist kod postojećeg gingivitisa tako da se tu mogu koristiti kao adjuvans na određeno vrijeme. Dugotrajna primjena antibakterijskih vodica za ispiranje usta kod osoba sa dobrim oralnim zdravljem nije preporučljivo jel može dovesti do promjene u ravnoteži oralnog mikrobioma.
Možete li podijeliti primjer kompleksnog slučaja liječenja i rezultat koji ste postigli?
U našu polikliniku dolaze uglavnom pacijenti koji su upućeni od općeg stomatologa ili drugih zavoda unutar klinike, tako da većinom dobivamo uznapredovale i kompleksne parodontološke slučajeve. Kod takvih slučajeva je često već došlo do gubitka zubi kao posljedice parodontitisa, a karakteristično je da imamo uznapredovali gubitak kosti, patološke pomake preostalih zubi i žvačne disfunkcije. Takva kompleksna klinička slika zahtjeva uvijek interdisciplinarno liječenje, gdje u prvom koraku kroz sistematsku parodontološku terapiju stabiliziramo preostalu denticiju, a u drugom koraku provodimo oralnu rehabilitaciju uz pomoć implantata, protetike i i po potrebi ortodontskih zahvata. Takav pristup nam omogućuje estetsku i funkcionalnu rehabilitaciju pacijenata uz maksimalno očuvanje preostale denticije. Upravo su takvi slučajevi najzahtjevniji ali i daju najveće zadovoljstvo u našoj profesiji.
Ima li razlike kod liječnička u Hrvatskoj i Njemačkoj? Pitam iz razloga jer Hrvati uvijek misle da je u Njemačkoj bolje nego u Hrvatskoj?
Općenito gledano, mislim da je kvaliteta medicinskih i stomatoloških usluga u Hrvatskoj i Njemačkoj u ovom trenutku zadovoljavajuća, međutim obje države se bore sličnim problemima i daleko su od optimalno organiziranog i digitaliziranog zdravstvenog sustava. Kada pogledamo javno zdravstveni sustav, vidimo i u Hrvatskoj i Njemačkoj strukturne probleme kao dugo čekanje na specijalističke preglede, nedostatak medicinskog osoblja, eksplozija troškova i gomilanje dugova, fokus na reparativnoj medicini umjesto na prevenciji, nepotrebna birokracija, nedovoljna medicinska ponuda u ruralnim područjima i prespora digitalizacija. Privatni zdravstveni sustav pak nudi u Hrvatskoj i u Njemačkoj zdravstvene usluge na visokoj razini, ali nažalost nisu dostupne svima i često je fokus isključivo na rentabilnosti i maksimiranju profita. Što se tiče stomatologije vidljivo je da je Hrvatska u zadnjih 20 godina napravila velike korake unaprijed i tako dosegnula visoke standarde na evropskom nivou. Kako sam od ove godine i gostujući profesor na Stomatološkom fakultetu u Zagrebu bit će mi velika čast pridonijeti daljnem razvitku naše struke u Hrvatskoj i prijateljstvu grada Mainza i Zagreba.
A razlike u cijenama?
U usporedbi sa Njemačkom su cijene za stomatološke usluge u Hrvatskoj povoljnije. Upravo ta kombinacija nižih cijena i visokih stručnih standarda je dovela do toga da je Hrvatska postala interesantna za zdravstveni turizam.
Iz vašeg iskustva, rade li Hrvati zube češće u Hrvatskoj ili Njemačkoj?
Iz gore navedenih razloga ne čudi da puno Hrvata povezuju posjet domovini sa posjetom kod stomatologa.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
