Hrvatski jezik (Ilustracija) / Foto: Preslik MI

Dr. Jure Burić: Komu služe i čiji su HINA, INA i HEP?

Iako ne vladaju i nisu najvažniji čimbenici u Hrvatskoj, jamačno su INA (Industrija nafte), HEP (Hrvatska elektroprivreda) i HINA (Hrvatska izvještajna novinska agencija), zavidni suvladari te, kao nositelji gospodarstva i dnevnih vijesti, važan kotačić države Hrvatske.  

 

Piše: Dr. Jure Burić

Dr. Jure Burić / Foto: Fenix
Dr. Jure Burić / Foto: Fenix

Ovi prvi (INA i HEP) trebali bi biti primjer čestitog rada i znalačkog upravljanja energentima bez kojih se danas ne može. Doduše teško je domoljubno upravljati kad ti je upravljač stranac (INA), ali je zato (još uvijek hvala Bogu) HEP u rukama domaćih ljudi koji bi svojim čestitim i znalačkim radom trebali raditi za dobrobit svoga naroda i svoje države.

E, tu je već problem, jer da je rad čestit i znalački onda bi vlasnici onih silnih “Nebeskih propelera” vjetroelektrana duž Jadranske obale i po našim visovima bili Hrvati, a ne stranci.

Nije istina da nije bilo sredstava za takvo unosno i sigurno ulaganje te zajamčenu zaradu u HEP-u! I te kako ih je bilo, jer je tu priljev novca redovit i siguran. Ali, nije se dopustilo. A sada, hajde neka netko od hrvatske sirotinje proba ne platiti samo jedan račun HEP-u, pa će se vidjeti kako će brzo mrak i hladnoća zavladati takvim domom. Slično se događa i sa ulaganjima u solarnu energiju. I tako manje više sve odleprša tuđincu. A sigurno je bilo pametnih ljudi u HEP-u koji su to mogli i znali provesti i bez kojekakvih “političara- razdjelnika”.

Stranci trljaju ruke

Nažalost, radije će odgovorni u Hrvatskoj dopustiti da stranac trlja ruke od zadovoljstva nego da to čini hrvatski čovjek. Trljao je stranac od zadovoljstva svoje ruke i kada je u bescjenje pokupovao sav hrvatski bankovni potencijal, a u kojeg je Hrvatska prethodno “upucala” silne milijarde dolara i učinila ga zdravim i isplativim. A onda je taj stranac nametnuo višestruko veće kamate hrvatskim građanima od onih koje imaju u svojim zemljama.

Slično je bilo i sa Telekomom i „upucavanjem novca“ u izgradnju svjetlovodnog kabela da bi se sve to onda u bescjenje prodalo strancu koji danas skupo naplaćuje ono što mu i ne pripada.

Neću se upuštati u neku dublju analizu, jer to nije moja struka, ali ovo što napisah svaki pismeni žitelj ove države kadar je razumjeti. Isto tako se neću previše upuštati ni u ovo što ću dalje napisati o Hini, ali ću se usuditi ustvrditi kako “nekaj tu ne štima”!

Naime, HINA je osnovana 17. kolovoza 1990. kako bi u tim teškim vremenima prenosila istinu o događanjima u Hrvatskoj i svijetu. Tada je Hina bila i dobra učiteljica i ogledalo hrvatskog pravopisa, za razliku od Tanjuga koji je bio zna se čiji. Od početka su čelni ljudi te agencije, od Josipa Šentije, pok. Milovana Šibla (sad mi je jasno zašto “njegova kuća” ne nađe za shodno obilježiti njegovu smrt i zahvaliti mu se kao prvom i izvrsnom ravnatelju Hine?!) pa sve do dolaska Račanove koalicije na vlast, uspješno držali kurs hrvatske novinske agencije. A onda su počela promjene ne samo ravnatelja, i glavnih urednika već i one u jeziku Hine.

Hina ili Tanjug?

Ako se danas usporedi jezik Hine iz vremena prvog glavnog urednika Vjekoslava Krsnika do današnjeg glavnog urednika Serđa Obratova, onda je to neusporedivo. Ne znam je li Serđo Obratov otpustio sve lektore hrvatskog jezika iz Hine, ali je razvidno kako je jezik hrvatske nacionalne agencije „obraćen“ prema jeziku kojeg je koristio i koristi Tanjug.

Tako iz dana u dan čitatelji servisa Hine sve češće nailaze ne samo na srpske i ostale strane riječi već i na konstrukciju rečenice koja nije u duhu hrvatskog jezika. Svejedno odakle čitali izvješća dopisnika Hine, iz Podgorice ili Beograda, Bruxellesa ili Berlina, svugdje ćete naići na riječi i rečenice koje nisu u skladu sa hrvatskim jezičnim standardom.

Iako nisam za jezično „čistunstvo“, držim kako dopisnici i urednici Hine ne bi trebali hrvatskim čitateljima podmetati „Šengen“ umjesto Schengen, „Minhen“ umjesto München, „samit“ umjesto summit, … Uz to i takvo podmetanje “Vukovskog” govora i sintagme da ih „ceo svet razume“, držim kako lektori u Hini (ako ih još ima) ne bi smjeli puštati u izvješćima riječi poput: vinovnik, identično, aula, tablica, nivo, dilema … i slično. Ili da Hina promijeni ime u Vina (vinovnik – hr. krivac). Ili da u Hini, a i u državnoj vlasti na čijem proračunu je Hina, vide kamo ovo sve vodi? Smije li vodstvo Hine, kao i državno vodstvo, dopustiti uništavanje hrvatskog jezika kroz hrvatsku državnu agenciju?

Ne, ni u kojem slučaju se to ne bi smjelo dogoditi, jer Hrvatska se voli i brani i znanjem hrvatskog jezika.

Fenix-magazin/SIM/ Dr. Jure Burić

NAPOMENA: Dr. Jure Burić je poznati dubrovački liječnik i ratni povjerenik Hrvatske vlade za jug Hrvatske, prvi župan Dubrovačko-neretvanski i bivši zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog državnog sabor do njegovoga ukinuća. 

Pogledajte drugo

FRA PETAR KLAPEŽ, ŽUPNIK HKŽ MÜNCHEN: Hrvatska emigracija i dušobrižnička uloga hrvatskih katoličkih misija u Njemačkoj

Na poticaj Hrvatske biskupske konferencije (HBK) te u organizaciji Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve, …