Svojevremeno je poznati američki znanstvenik Francis Fukuyama izjavio kako ništa ne može zaustaviti pobjedu liberalne demokracije u svijetu.
Za Fenix-magazin piše: Dr. fra Luka Marković
Danas, kako prenose neki mediji, najavljuje kraj liberalne demokracije. Istina, spomenuti znanstvenik je također svojevremeno upozoravao i na opasnosti koje sa sobom nosi slijepo protežiranje pretjeranog liberalizma.
Nažalost, liberalna ideologija, koja je uglavnom dolazila u Europu preko određenih američkih lobističkih krugova, otišla je tako daleko da je u prvi plan stavljala slobodu bez odgovornosti.
Pokušaj da se sve izjednači, proglasi istim, dovelo je do toga da je omalovažena obitelj, potisnute tradicionalne vrijednosti na kojima je počivala zapadna civilizacija.
Migracijska politika i nesigurnost u Europi
Nažalost, u ime pravednosti i jednakosti, što je svakako nužnost u jednom zdravom društvu, došlo je do novog vida diskriminacije. Javno nametnuto mišljenje od strane politike i lobističkih krugova (mainstream),uspjelo je ušutkati i najkompetentnije kritičare previranja u društvu, i to ne samo glede rodne ideologije nego i drugih važnih pitanja.
To se ponajbolje pokazalo u odnosu prema onima koji su kritizirali migracijsku politiku Angele Merkel. Danas kad Europa stenje pod teretom nekontroliranih migracija, kad se zbog toga zatvaraju granice unutar EU, jasno je svima da se u europskom društvu ne mogu isključiti niti opasnija previranja. Politika i dalje obećava puno a ne poduzima ništa. Problem pojačava pokušaj određenih lobističkih krugova koji i dalje inzistiraju na tome da je sve liberalno progresivno a tradicionalno negativno.
Desničarske stranke i rast napetosti u Europi
Podilaženje i onim iracionalnim, agresivnim lobističkim krugovima, dovelo je do dezorijentacije u europskom društvu. Najbolji primjer za to nalazimo u trenutnom stanju u Njemačkoj.
Dok na jednoj strani raste broj pristalica desničarske stranke AFD, pokušavaju određeni politički krugovi, pogotovo ona ljevičarski, riješiti taj problem demonstracijama. Pri tome se zaboravlja da te iste demonstracije motiviraju još više razočarane birače da se okrenu opasnoj desnici. Umjesto da zajednički krenu rješavati probleme koji su doveli do nezadovoljstva birača, etablirane stranke se međusobno sukobljavaju, u nadi da će na taj način pridobiti određene glasačke krugove.
Slično je stanje i u nekim drugim europskim zemljama. Pitanje je vremena kad će problemi eskalirati u ulične sukobe. Ono što u ovim turbulentnim vremenima na poseban način zabrinjava, jest nagli zaokret američke politike. Pokušaj kontroliranja određenih lobističkih krugova, koji su financijski podupirali i onaj iracionalni liberalizam, može biti od koristi za čitav svijet.
Pa ipak u Trumpovoj politici se krije i određena opasnost. Podržavanje desničarskih krugova u Europi, pa i onih političkih opasnih, od strane nove američke politike, nosi sa sobom i veliku opasnost.
Ta se opasnost se ne krije samo u prevelikom razbuktavanju revanšizma u odnosu na one koji su pretjerali sa svojim zahtjevima, pokušavajući omalovažiti staro na račun novog, nego i u mogućem uskrsnuću nacionalističke ideologije, koja bi mogla dovesti do velikih nemira u europskom društvu.
Europske političke podjele i budućnost zajedništva
Bahato ponašanje Trumpa, čije izjave o američkim pravima na tuđi prostor, kao i govor o preseljavanju Palestinaca iz Gaze, podsjećaju dobrim dijelom na Putinovu retoriku. To bi moglo s vremenom ohrabriti i neke druge europske opasne nacionalističke sanjare, koji maštaju o promjenama granica.
Uostalom, Orban i Vučić ne kriju takve snove. Nažalost, pored njih su i neki drugi, koji istina za sada šute i čekaju svoju priliku. Dogodi li se određeni prešutni sporazum između Putina i Trumpa glede preraspodjele interesnih sfera u svijetu, mali narodi će biti izloženi velikim izazovima.
Razlog više za europske političare da se uozbilje i potraže zajednički izlaz iz krize u koju su sami doveli Europu. Oni koji danas dolaze iz Amerike podržati AFD, sutra će se pojaviti na sličnim skupovima u Mađarskoj, Srbiji ili nekoj drugoj europskoj državi. Oni u Hrvatskoj koji se raduju zaustavljanju pretjerane liberalne ideologije, moraju računati i s tim da zlo nikada ne spava.
Ono što se događalo u Njemačkoj tridesetih godina, trebala bi biti pouka svim razboritim političarima, a pogotovo onim u Hrvatskoj, koja je oduvijek bila izložena pretenzijama susjednih naroda. Priča o povratku starim vrijednostima, o čemu govori novi američki predsjednik, ne bi smjelo nikoga učiniti slijepim.
Loše političko stanje u Njemačkoj i nekim drugim europskim državama, u kojima jača desnica zbog neriješenih problema s migracijama, moglo bi pod utjecajem američke politike dovesti do još većih izazova.
Razlog više za europske političare da se uozbilje i pokušaju zajednički, demokratskim putem, riješiti ono što su propustili. Ali isto tako da razmisle i o tome, ako Trump nastavi s ovakvom agresivnom retorikom, kako spasiti europsko zajedništvo. Europa se nije nikada poslije Drugog svjetskog rata nalazila pred ovako teškim izazovima.
Vrijeme je za one odgovorne političare koji će se znati suočiti s problemima migracija, ali isto tako i sa sve neuračunljivom Trumpovom politikom. Ima li Europa političare koji su je u stanju održati na okupu i sačuvati mir? Ako nema, ne piše joj se dobro.
Uostalom, europska povijest pokazuje kako se lagano događa prijelaz iz mira u sukob, dok istovremeno dugo vremena traje proces povratka iz rata u mir.
Fenix-magazin/MMD/Dr. fra Luka Marković
