Član Predsjedništva BiH dr. Dragan Čović nedavno je u Zagrebu nazočio dvodnevnoj manifestaciji Dani kulturno-vjerske baštine Hrvata Bosne i Hercegovine gdje je predstavljena bogata baštine Hrvata iz BiH. Skup su organizirali Hrvatska matica iseljenika, UBH Prsten, župa Svete Marije Anđeoske i Zajednica Hrvata Bosne i Hercegovine, te udruge, klubovi i društva, pod zajedničkim sloganom: Vratimo nadu zavičaju!
Tim je povodom u razgovoru za Fenix-magazin.de Čović je kazao kako ovakve manifestacije “najbolje odražavaju kulturne raznolikosti jednog naroda čime jačamo naš pleter jedinstva i zajedništvo koje nam je uistinu neophodno. Ovo bogatstvo izričaja, kroz ples, nošnju ili pjesmu, pokazuje i bogatstvo hrvatskoga naroda na tim prostorima kroz stoljeća. Uspjeli smo, s vjerom u Boga, sačuvati svoj identitet i u najtežim godinama. Sada to s ponosom pokazujemo, i šaljemo poruku svima onima koji su nas htjeli podijeliti, a ovaj ili onaj način, da smo ovdje svoji na svome i da tu planiramo ostati”.
FM: Brojka iseljenih Hrvata iz BIH neumoljivo raste? Prijeti li Hrvatima u BiH nestanak?
Kao narod, kroz stoljeća nas je održala jedna vrlo važna stvar, a to je svehrvatsko jedinstvo, bez obzira gdje smo se rađali i odakle dolazili. To nas je držalo i u Domovinskom
ratu, i sada nam je potrebno više nego ikada. Jer danas, nakon toliko godina poslije časnog Domovinskog rata, suočeni smo s drugom vrstom borbe za našu opstojnost. Opet se na kušnju stavlja naša demografska snaga, i u Hrvatskoj, i u Bosni i Hercegovini. Potaknuti globalnim kretanjima ljudi i potragom za boljim životom, jer svatko iz svoje perspektive smatra da im sadašnje domovine nisu ponudile dovoljni, počeli smo ponovo napuštati svoja ognjišta i naseljavati druge zemlje. Očito je da svi moramo raditi više i bolje, na jedan drugačiji način nego u poratnim godinama, da u ovom globaliziranom svijetu sačuvamo svoje vlastito biće od urušavanja. Trebamo jače stisnuti redove, potražiti uzroke i sagledati razmjere ovog procesa, te dati adekvatan odgovor. Tu posebno mislim na sve Hrvate koji žive u Bosni i Hercegovini. Međutim, kao i mnogo puta do sada, kada smo bili stavljeni na najveća povijesna iskušenja, uspjeli smo se otrgnuti. Uvjeren sam da ćemo pronaći zajedništvo koje nam je sada potrebno više nego ikada prije, te iznaći načine i formirati zajednički odgovor na ova moderna iskušenja našeg naroda. Zato s pravom mogu reći, bit će hrvatskoga naroda ovdje u BiH.
FM:Što predstavnici hrvatskih vlasti rade kako bi spriječili odlazak mladih obrazovanih ljudi u zapadne zemlje?
Demografska strategija Hrvata koju radi Republika Hrvatska, u sebi mora sažeti Hrvate Bosne i Hercegovine, inače to neće biti kompletna strategija. Izvorište i današnje populacije Republike Hrvatske u 45% su Hrvati Bosne i Hercegovine. To Izvorište nema onaj kapacitet kakvo je imalo prije 50-60 godina i jasno je da moramo promijeniti koncepciju. Istina mi nismo iseljeništvo. Mi smo oni koji baštine svoje bogatstvo, i to smo pokazali u ovih nekoliko dana, kako u Zagrebu, tako i diljem Bosne i Hercegovine i Hrvatske, i uvjeren sam da će u toj strategiji koju ćemo zajedno graditi, biti na jedan poseban način prepoznato kako zaštititi to izvorište, i kroz našu Posavinu, i kroz središnju Bosnu, i kroz Hercegovinu. Mi moramo pronaći i prepoznati prave razloge zašto se događaju pomjeranja danas, ne samo u BiH ne samo u RH, nego u čitavom okruženju, i također mislim da to trebamo raditi zajedno. Demografsko pitanje je i pitanje Sveučilišta u Mostaru, jedinog na hrvatskom jeziku, zatim kompletnog sustava obrazovanja, potom bolnica i drugih ustanova koje štite jedan narod na jednom području, i kojima se stvaraju preduvjeti da ne odlaze u druge zemlje tražeći ono što im mi ne možemo osigurati. Naravno, tu možemo govoriti i o kulturnim institucijama, kazalištima i tako dalje. Osobno mislim da mi moramo stvarati zajedničke razvojne i gospodarske projekte. Moramo pronaći nove izvore financiranja tih projekata, zajedno s Republikom Hrvatskom, i stvoriti ambijent da naši mladi ljudi mogu ovdje graditi svoju budućnost i obitelj. Na nama su ogromni zadaci, i zbog toga je ovo posebna poruka za sve nas. Moramo neprestano raditi na Europskom putu Bosne i Hercegovine, na njenoj socijalnoj i ekonomskoj stabilnosti, mijenjati njeno zakonodavstvo da bi se razlučilo radnika od neradnika, onog vrijednog od manje vrijednog, i napraviti racionalnu državu Bosnu i Hercegovinu, po mjeri sva tri njena konstitutivna naroda i svih njenih građana.
FM: Često vam se spočitava da zanemarujete bosanske Hrvate a posebice u Bosanskoj Posavini. Što predstavnici hrvatskog naroda u BIH rade kako bi udahnuli život u područja koja su potpuno očišćena od Hrvata?
Sve one snage, a koje su kontinuirano pokušavale razjediniti hrvatsko nacionalno biće Bosne i Hercegovine, nisu uspjele u svojim nakanama. Dijeleći hrvatske prostore u Bosni i Hercegovini na Posavinu, središnju Bosnu, te Hercegovinu i mnoge druge regije, i naglašavajući razlike ili zlouporabe koji jedni pravimo prema drugim željeli su nas okrenuti
jedne protiv drugih. Na tom osnovu se gradila podjela među hrvatskim narodom, i nekad više nekad manje uspješno, radilo na putu kako da hrvatski narod prestane biti politički narod u BiH. Nadalje, kako zaštiti poziciju našeg naroda u nekih 85 % teritorija Bosne i Hercegovine gdje nas nema, a znamo koliko nas je nekad bilo, kao što je to Republika Srpska, zatim Sarajevo, i dalje, jedan mnogo širi prostor Zenice, Tuzle, Bihaća, kao i značajan dio Središnje Bosne. Zbog toga smo u zadnjih, recimo tri do četiri godine, dali posebnu težinu na jedno poglavlje: kako Hrvate BiH institucionalno vezati u jedan projekt zajedništva. Nazvali smo ga Hrvatski narodni sabor BiH i vjerujem da smo time u konačnici napravili jedan veliki otklon od svakodnevnice i svakodnevne politike. Vjerujem da smo time poslali vrlo snažnu poruku i hrvatskom narodu u BiH da više nitko nema pravo da na bilo koji način pokušava dijeliti Hrvate BiH. Želimo da ovom organiziranošću potaknemo sve koji razmišljaju na isti način da se okupe i da se odupremo podjelama bilo koje vrste, tako da sam ja siguran da je ovo što danas radimo za dobro svih u Bosni i Hercegovini, a primarno hrvatskog naroda diljem Bosne
i Hercegovine.
FM U Republici Srpskoj je nekada živjelo 250.000 Hrvata danas je ta brojka od svega nekoliko tisuća i to starije populacije? Zašto je došlo da zakazivanja svih institucija kada je u pitanju povratak Hrvata Bosanske Posavine?
Pravo na povratak prognanih i izbjeglih mora i dalje biti naša stalna zadaća i povratak nije končan dok god se svima onima koji žele ne osiguraju uvjeti za povratak na njihova
prijeratna ognjišta. Međutim, povratak svakako mora pratiti i naše nastojanje da se takvim osobama stvore uvjeti za normalan život od svojega rada. S druge strane, mnogi koji su izbjegli iz Posavine u vrijeme rata, formirali su svoje obitelji negdje u Republici Hrvatskoj ili dalje.
Ne zaboravimo samo da se od vremena Domovinskog rata stigle nove generacije djece, sada odraslih ljudi. To su ljudi koji ne pamte Domovinski rat, i danas razmišljaju drugačije svoju budućnost, koriste neke druge vrijednosti koje su stekli u mjestima gdje su odrastali. Na njima je da odluče da li se žele vratiti na svoju djedovinu ili ne. A na nama je jedna zadaća, koju smo manje ili više dobro radili, da im pošaljemo dovoljno snažnu i jedinstvenu poruku, kakav je bio Domovinski rat, kakva je bila i kakva jeste zemlja njihovih predaka i povijest na koju smo mi ovako ponosni, i da se ovdje vrijedi vratiti i zasnovati život i obitelj. Uz ekonomski i socijalni probitak koji moramo napraviti, i kroz mnoštvo reformi u raznim segmentima društva, ostaje i onaj koji je bit svega, a to je pitanje apsolutne ustavotvorne, institucionalne jednakopravnosti Hrvatskog naroda sa druga dva naroda u Bosni iHercegovini. U vremenu ispred nas moramo osigurati apsolutnu egzistenciju hrvatskog naroda sa svima ostalima u Bosni i Hercegovini, jer se na ovim prostorima može dobro živjeti, mnogo bolje od života u onim zemljama gdje naši mladi ljudi idu, tražeći svoju sudbinu ili vjerujući da će naći nešto bolje. Ja često kažem da je ovo najljepša zemlja na svijetu, ali ponovim uz to da će nam biti toliko lijepa koliko je sami napravimo, koliko se predamo jednoj takvoj domovini. Jer onoliko koliko joj i damo, toliko od nje možemo i tražiti. Drugačije to ne ide.
FM: Aktivnosti oko izmjena izbornog zakona ste obustavili jer su raspisani izbori. Rekli ste da se okrećete na plan B, odnosno da radite sve kako bi Vaša grupacija stranaka uvjerljivo dobila izbore. Kakve su vaše prognoze?
Da smo uspjeli promijeniti Izborni zakon, odnosno da smo osigurali legitimno predstavljanje svih naroda, onda bi mnogo ležernije bilo ući u izbornu kampanju i stvari bi sigurno izgledale drugačije. Taj plan B ne znači bojkot izbora, nego znači upravo suprotno – političko jačanje pozicije hrvatskog naroda. Plan B mora osigurati izbor legitimnih predstavnika bez obzira na izborni zakon. Doći će i plan C, pa će se svi uvjeriti da je jedini put koji Hrvati imaju put europskih integracija i daljnjeg osnaživanja BiH. Moramo okupiti sve hrvatske stranke unutar HNS-a i mobilizirati hrvatsko biračko tijelo kako bi spriječili mogućnost da bošnjačke stranke preglasaju Hrvate na jesenskim izborima. I tako je pred svake izbore: Hrvate se stalno zbija da budu zajedno, jer ako nisu zajedno, onda će im netko drugi nametnuti političke predstavnike. Tako će biti i dalje sve dok izborni zakon ne bude izmijenjen. Ne smijemo zaboraviti da je bošnjačko biračko tijelo tri i po puta veće i brojnije nego hrvatsko, i da je riječ o 650.000 do 700.000 glasova. Kako će se to biračko tijelo raspodijeliti, ne znamo, ali moramo učiniti sve da osiguramo izbor legitimnih predstavnika hrvatskog naroda, kako sam rekao, bez obzira na izborni zakon. U posljednjih 15 ili 20 godina, hrvate se dijelilo gdje god se moglo, i ugrađivalo kroz razne platforme i Alijanse, koje u konačnici, osim osobnih interesa pojedinaca, ništa dobro nisu donijeli hrvatskom narodu. Na takav način htjelo nas se rascjepkati i uništiti. Nismo bili uopće planirani da budemo danas ovdje, da pričamo i govorimo da smo konstitutivni narod. Međutim, bez obzira na sve nedaće, ostali smo politički narod, sve smo ih iznenadili. Ovom prilikom pozivam i sve Hrvate na svim stranama svijeta, da se registriraju za ove predstojeće izbore, i u listopadu daju svoj glas za Hrvate u Bosni i Hercegovini. Pokrenuli smo ključne procese za naš narod koje u narednom ciklusu moramo završiti. Za sve one koji su za ovu zemlju dali svoje živote ili dijelove svojih tijela, čija je žrtva bila neizmjerna, da bi mi, danas, mogli jasno i glasno reći
da živimo ovdje, da je ovdje naš dom, da je ovdje naš narod koji mora biti do kraja jednakopravan s druga dva naroda. I ništa više ni manje od toga. Hrvatski narod u BiH je ponosan narod. Zato sam s pravom rekao i opet govorim: bit će i dalje hrvatskoga naroda ovdje u Bosni i Hercegovini.
Fenix-mgazin/Katarina Pejić
