Dr.Ante Nazor u Frankfurtu/Foto: Fenix (Arhivska fotografija)

Dr. Ante Nazor: Žrtve zločina na kraju svih agresija ostaju zauvijek, imenom i prezimenom

Medijske i političke slike o Hrvatima i postrojbama HVO-a bile su iskrivljene, a zločini i njihove žrtve, Hrvati, prešućivani…

 

Piše: Dr. Ante Nazor

Pregled političkih i vojnih događaja u Hrvatskoj i BiH s posebnim osvrtom na muslimansko-hrvatski sukob u BiH te popis ubijenih civila Hrvata u BiH i zarobljenih pripadnika HVO-a, kao prilog istraživanju zločina srpskih i muslimanskih snaga nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini od 1991. do 1995. godine), Knjiga 1.-2.

U sjedištu Europskog parlamenta u Bruxellesu, održano je predstavljanje dvojezične (hrvatsko-engleske) knjige „Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini 1991. – 1995“, autora Davora Marijana i Ante Nazora (Knjiga 1.), te urednika Zlatana Mije Jelića i Petra Kolakušića (Knjiga 2.), u izdanju Udruge Hrvatska zvona i Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Recenzenti knjige su dr. sc. Mladen Ančić, Nika Pinter i dr. sc. Marko Tokić.

Knjiga je prevedena na engleski jezik i objavljena sredstvima Ministarstva kulture RH.

Nastavno na vijest objavljenu u prethodnom broju Fenixa o predstavljanju spomenute knjige, slijedi kratak prikaz teza i podataka koje su predstavljači knjige naveli u EU Parlamentu u Bruxellesu. Predstavljanje knjige, na prijedlog udruga iz Domovinskog rata, organizirao je hrvatski zastupnik u spomenutom parlamentu Tomislav Sokol, koji je na početku promocije pozdravio nazočne i u uvodnoj riječi naglasio potrebu znanstvenoga istraživanja i prezentacije činjenica iz Domovinskog rata.

Balkan proizvodi više povijesti nego je u stanju progutati

S  predstavljanja knjige u Bruxellesu/Foto: Fenix
S predstavljanja knjige u Bruxellesu/Foto: Fenix

O političkim okolnostima koje su dovele do velikosrpske agresije na RH, a potom i na BiH, te o uzrocima građanskoga rata između ARBiH i HVO-a u dijelu BiH, govorio je sveučilišni profesor dr. sc. Marko Tokić sa Sveučilišta u Mostaru. Svoje izlaganje počeo je i završio citatom sir Winstona Churcilla: „Balkan proizvodi više povijesti nego je u stanju progutati“, naglasivši kako su podaci navedeni u knjizi znanstveno provjerljivi. Govoreći o političkim okolnostima u BiH prije početka rata, citirao je autorove riječi da je u partijskoj jugoslavenskoj državi „BiH bila (do 1990.) čvrsta komunistička država, bastion ideološkog pravovjerja. Premda je ustavno bila određena kao država triju ravnopravnih naroda Muslimana, Srba i Hrvata, stvarno je bila nešto potpuno drugačije. Većim dijelom svoga postojanja, bila je republika s dominantnom ulogom Srba te je tek priznavanjem Muslimana kao naroda (1967.) počeo rast njihova utjecaja, posebice u vrhu Republike gdje je na koncu Jugoslavije bio i iznimno značajan. Sve vrijeme Socijalističke Republike BiH, Hrvati su po razini utjecaja bili trećerazredni narod.“.

Među ostalim, u svom izlaganju dr. sc. Tokić je rekao: „Proces uspostave odnosa po srpskoj mjeri započet u okviru partije i navodne antibirokratske revolucije, morao je poprimiti novi oblik srpskih političkih akcija u novim okolnostima. Unitarna partijska ideja transformirala se u zahtjev da svi Srbi žive u jednoj državi (i u vulgarnijoj verziji da je Srbija tamo gdje postoji ijedan srpski grob). Ovim se stavom osporavalo pravo na osamostaljenje Republike Hrvatske, jer na njezinim određenim područjima živjela brojna srpska zajednica. Isto osporavanje i argumentacija važila je i u Bosni i Hercegovini. Dok su se na Kosovu Srbi pozivali na vlastito povijesno pravo, u Hrvatskoj i BiH su zagovarali načelo trenutne većine. Računajući na pretežiti utjecaj u federalnim institucijama: političkoj eliti, diplomaciji i osobito u JNA, preuzimajući poluge moći srpska politička elita otvoreno je ucjenjivala druga politička vodstva, potičući lokalne pobune i osiguravajući im zaštitu prikrivenim ili otvorenim djelovanjem JNA. (…) Svi pokušaji Republike Hrvatske da na miran način riješe srpski problem u Hrvatskoj završavali su neuspjehom, zbog isključivosti političkog vodstva Srba. (…)

Politička scena bez pandana u svijetu

U studenom 1990. i u Bosni i Hercegovini održani su demokratski izbori koji su logikom zbivanja doveli do potpunog poraza partije i pobjede nacionalnih stranaka SDA (muslimanskog naroda); SDS (srpskog naroda) i HDZ-a (hrvatskog naroda). Uspostavljena je vlast ili kao što autor u knjizi kaže „politička scena bez pandana u svijetu“. Koliko su bili jedinstveni u želji da preuzmu vlast, toliko su bili različiti u shvaćanju budućnosti BiH.“ Kada je u pitanju Jugoslavija, SDS i SDA svaka je na svoj način zagovarala njezin opstanak, dok je HDZ zauzimao stav o samostalnosti BiH.

Ljetno razaranje sela Uništa u općini Grahovo prošlo je nezamijećeno, ali kada je 6. listopada 1991. u tadašnjoj općini Trebinje razoren čitav niz sela i zaselaka današnje općine Ravno s većinskim hrvatskim stanovništvom koje je protjerano, to se više nije moglo odšutjeti. Alija Izetbegović, kao predsjednik Predsjedništva BiH, daje znakovitu izjavu: „To nije naš rat“. Nemoć središnje vlasti u BiH je bila očita. I, kako kaže autor, SDA, kao najvažnija muslimanska stranka, mogla je učiniti malo, a učinila je još manje. Čitavo vrijeme rata u Republici Hrvatskoj, Bosna i Hercegovina bila je polazna prostorna osnova za rat protiv Hrvatske. Tek jednim malim dijelom agresija je išla iz Vojvodine na istočni dio Republike Hrvatske, te iz Crne Gore na dubrovačko zaleđe. Središnja vlast BiH bila je nemoćna pred srpskim utjecajem na lokalnoj razini i osobito pred još uvijek prividno federalnom represivnom snagom JNA. U proljeće 1992. težište krize premješta se u BiH, a Hrvatska pomaže u organizaciji izobrazbe oružanih snaga BiH, omogućuje logističke centre za muslimanske snage u Zagrebu i Rijeci, prihvaća izbjeglice iz BiH … Pomoć Republike Hrvatske traje u punini od travnja 1992. do travnja 1993. i napada Armije BiH na HVO, a u nešto manjem opsegu i u razdoblju otvorenih sukoba između Bošnjaka – muslimana i Hrvata u dijelu BiH. (…)

Dayton je zaustavio rat, a njegova provedba donijela je nove nedoumice. Što je danas BiH? Međunarodni protektorat. Republika Srpska, kao ekskluzivni prostor jednog naroda koji sanja osamostaljenje, i Federacija u kojoj Bošnjaci majoriziraju malobrojnije Hrvate, birajući im političke predstavnike. Redefinicija odnosa će se dogoditi, no u kojem smjeru će ići?“ – pitanje je s kojim je dr. Tokić završio svoje izlaganje.

Borba za opstojnost

Borba za opstojnost nije bila lakša niti kada se Bosna i Hercegovina nalazila u sastavu Austro-ugarskog carstva u XIX. stoljeću, kao ni za vrijeme prve velikosrpske monarhističke Jugoslavije ili druge komunističke Jugoslavije. Krizu i raspad SFRJ, te rat u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uzrokovala je srbijanska („velikosrpska“) politika, odnosno pokušaj ostvarenja projekta „svi Srbi u jednoj državi“, koji je dio srbijanske političke elite pokrenuo sredinom 1980-ih prošlog stoljeća. U ratu u Bosni i Hercegovini, Hrvati su se prvi organizirali politički i vojno protiv srpskog agresora. Ta organizacija bila je temelj nastojanja da se Hrvati održe kao konstitutivan i suveren narod u Bosni i Hercegovini. Rat u Bosni i Hercegovini koji se rasplamsao u proljeće 1992., nastavak je rata u Hrvatskoj, odnosno druga etapa otvorene velikosrpske oružane agresije. Svakako treba istaknuti da su srpske snage 1991. Hrvatsku napadale i s teritorija Bosne i Hercegovine, a to se nastavilo sve do kraja rata.

Žrtve zločina na kraju svih agresija

Ante Nazor i Davor Marijan
Ante Nazor i Davor Marijan

Ova knjiga daje sveobuhvatan pregled političkih i vojnih događaja u Domovinskom ratu, koji je nužan da bi se razumio sam sukob i prikazalo kako su na području Bosne i Hercegovine vođeni oružani sukobi, nakon agresije JNA, između HVO-a/ARBiH i JNA/VRS-a, između HVO-a i ARBiH te između ARBiH i ARBiH (Bihać). Već od samog početka oružanog sukoba između HVO-a i ARBIH u Bosni i Hercegovini, medijske i političke slike o Hrvatima i postrojbama HVO-a bile su iskrivljene, a zločini i njihove žrtve, Hrvati, prešućivani. Bez namjere negiranja žrtava zločina nad pripadnicima drugih naroda u sukobu, u knjizi su dokumentirano prikazani zločini u kojima su žrtve Hrvati civili i zarobljeni pripadnici HVO-a. Žrtve zločina na kraju svih agresija i oružanih sukoba, bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, ostaju zauvijek, imenom i prezimenom.

Jednako tako, u knjizi je bilo važno ukazati da mudžahedini, koji su počinili neke od navedenih zločina, „nisu mit“. To je tzv. reverzibilno etničko čišćenje u okviru kojega je bošnjačko-muslimanska politika, koristeći medije, pokušala uvjeriti javnost da mudžahedina nema u središnjoj Bosni, nego da HVO propagandom o mudžahedinima plaši Hrvate kako bi ih prisilili da napuste to područje.

Položaj hrvatskoga naroda

Prikaz muslimansko-hrvatskoga sukoba i popis žrtava na hrvatskoj strani zasnivaju se na dokumentiranim činjenicama. Ostaje pitanje zašto je dio dokumenata koji su navedeni u knjizi ignoriran prilikom donošenja presuda u predmetu protiv političkog i vojnog vodstva Herceg-Bosne. Oko 200 fotografija i zemljovida svakako doprinose dokumentarnoj vrijednosti i preglednosti ove knjige, koja je vrijedan doprinos u rasvjetljavanju činjenica nužnih za razumijevanje okolnosti izbijanja i tijeka rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Isto tako, pomoći će shvatiti položaj hrvatskoga naroda koji, kao autohton i konstitutivan narod, ima pravo tražiti ravnopravnost s ostala dva konstitutivna naroda u BiH, a što je od strateške važnosti i za Europsku uniju i za Sv. Stolicu.“

Fenix-magazin/Dr. Ante Nazor

Uz brojne druge zanimljivosti iz Njemačke, Austrije i Švicarske, u novom broju pronađite i rubriku zabave, zdravlja te enigmatiku….

Zanimljive kolumne, komentare, ali i razne druge priče, reportaže, putopise, pronađite u tiskanom izdanju Fenix Magazina

Želite li se pretplatiti na tiskano izdanje hrvatsko-njemačkog mjesečnika Fenix Magazin, možete to učiniti:
putem e-maila: [email protected]
telefonom: +49 (0) 69 34 878 1400
faksom: +49 (0) 69 34 878 1409

ili putem linka ONLINE PRETPLATA

Pogledajte drugo

U SUBOTU POČINJE POPIS U SRBIJI: Hoće li biti i koliko Hrvata manje

U Srbiji u subotu počinje popis stanovništva za koji u vodstvu hrvatske zajednice kažu da …