Ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata (HM-DCDR) Ante Nazor istaknuo je u srijedu, predstavljajući Izvješće o radu HM-DCDR za 2017. u Hrvatskom saboru, da je hrvatski narod u Domovinskom ratu, osim u Hrvatskoj, pretrpio velike žrtve u srednjoj Bosni, no o tome se malo govori i zna.
Nazor je izvijestio da je u Hrvatskoj otkriveno 150 masovnih grobnica žrtava velikosrpske agresije te oko 1200 pojedinačnih grobišta. Prema podatcima s kojima se raspolaže u srednjoj Bosni oko 1850 hrvatskih civila i pripadnika Hrvatskog vijeća obrane ubili su srpske paravojne postrojbe i JNA, a spomeuo je i zločine Armije BiH nad Hrvatima u mjestima Gornjem Vakufu, Uskoplju, Zavidovićima, Bugojnu, Zavidovićima i Vučipolju.
U izradi popis poginulih u Domovinskom ratu, do kraja godine podatci o mjestu stradanja branitelja
U izradi je popis poginulih u Domovinskom ratu, rekao je Nazor te izrazio nadu da će se do kraja godine znati podatci za svakoga branitelja o mjestu stradavanja kao i broj stradalih u općinama i gradovima u Hrvatskoj.
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata do studenog 2017. prikupio je, preuzimanjem po službenoj dužnosti, darovanjem i otkupom arhivskog gradiva, oko 1050 kutija gradiva, 400 medija nekonvencionalnog gradiva (VHS, DVD), 250 pozitiva fotografija, 500 digitalnih fotografija, pet digitalnih zemljovida, 160 sati memoarskog gradiva, te 50 kartica teksta memoarskog gradiva.
U izvješću stoji kako je Centar također nastavio ažurirati popis poginulih branitelja i civila na slobodnom području Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te digitalizacijom arhivskog gradiva iz Domovinskog rata.
Odjel za arhivsko gradivo Domovinskog rata, uz redovitu djelatnost određenu Zakonom o HM-CDR-u, tijekom godine istraživao je i obrađivao zahtjeve primljene od raznih državnih institucija – Županijska državna odvjetništva RH, MORH, Ministarstvo pravosuđa, Odjeli za ratne zločine MUP-a RH, Odvjetnički timovi osumnjičenih pripadnika HVO-a, itd.
Zbog obujma posla Centar treba više zaposlenika
U izvješću stoji kako, s obzirom na obujam posla, bogatu izdavačku djelatnost te činjenicu da je Centar središnja arhivska i znanstvena ustanova za prikupljanje i zaštitu arhivskog gradiva iz Domovinskog rata te njegovo istraživanje, Centar treba veći broj zaposlenika od sada zaposlenih pa su obavljeni razgovori u mjerodavnom Ministarstvu kulture o mogućem povećanja broja zaposlenika ili suradnika u radu.
U sklopu Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata nastavljen je rad na projektu Izravni demografski gubitci Republike Hrvatske u Domovinskom ratu, odnosno unos podataka u bazu podataka Centra o poginulima u Domovinskom ratu na okupiranom području RH (područje ‘Republike Srpske Krajine – RSK’, dakle uglavnom osobe srpske narodnosti).
U bazu podataka koja se odnosi na područje pod srpskom okupacijom do studenoga 2017. uneseni su podatci za 7204 smrtno stradale i nestale osobe (od toga broja 873 osobe vode se kao nestale), većinom pripadnika srpskih postrojba (podatci iz dokumenata ‘RSK’ i popisa Uprave za zatočene i nestale Ministarstva branitelja RH), a u taj broj uračunato je i 524 pripadnika JNA, koji uglavnom nisu imali prebivalište u Hrvatskoj, od kojih je 395 bilo srpske narodnosti.
Od ukupnoga broja, u bazi je 6127 poginulih osoba srpske narodnosti: uz spomenutih 395 pripadnika JNA, upisano je i 3086 pripadnika Srpske vojske Krajine (SVK), MUP-a RSK i srpskih paravojnih postrojba, 1782 civila, dok za 864 poginulih osoba status nije poznat.
Preostalih 1077 smrtno stradalih i nestalih osoba u bazi podataka su nesrpske narodnosti: 821 Hrvat, 78 muslimana/Bošnjaka, 25 Mađara, pet Slovaka, dva Slovenca, jedan Čeh, jedan Nijemac, jedan Rom i 140 ostalih (Albanci, Crnogorci, Makedonci…), te tri osobe nepoznate nacionalnosti.
Istodobno, nastavljeno je ažuriranje popisa poginulih branitelja i civila na slobodnom području Hrvatske tijekom Domovinskog rata (podatci iz popisa poginulih branitelja Ministarstva obrane i popisa Ministarstva branitelja), u odnosu na izvješće od prošle godine, popis poginulih branitelja i civila je tijekom ažuriranja nadopunjen podacima dobivenim iz dokumentacije DORH-a.
Konačni podatci moći će se dobiti tek nakon što Ministarstvo uprave (kroz matice rođenih i umrlih), s čijim dužnosnicima je već razgovarano, provjeri i nadopuni podatke iz baze podataka s civilnim žrtvama, ističe se u Izvješću.
U raspravi je SDP-ov zastupnik Nenad Stazić rekao kako su na Bleiburgu “pobijene babe” što je izazvalo replike i osude drugih zastupnika, među kojima i Mire Bulja (Most) koji je to osudio, rekavši da su pobijeni bez suđenja, na što je Stazić uzvratio da ni u Jasenovcu nije bilo suđenja, kao ni u Glini gdje su ljudi zapaljeni u crkvi.
Željko Raguž (Klub HDZ) rekao je kako je Izvješće sistematiziran i pregledan dokument te je zahvalio ravnatelju Nazoru što je naglasio potrebu istraživanja zločina u BiH.
Fenix-magazin/MD/Hina
