Search
Close this search box.
Search

Dr. Alojz Jembrih: Samo se na materinskom jeziku može stvarati prava kultura i suzbijati praznovjerje i zaostalost!

„Reč domovini od hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku“, naziv je male, ali izuzetno značajne knjižice hrvatskog književnika i autora hrvatske himne Antuna Mihanovića (1796.-1861.), pisane na kajkavskom književnom jeziku, koju je bečkim i gradišćanskim Hrvatima u petak navečer u Hrvatskom centru u Beču predstavio zagrebački prof. dr. Alojz Jembrih, povodom obilježavanja 200 obljetnice njenog prvotiska. Govorio je o Mihanovićevom životnom i stvaralačkom opusu, Mihanoviću kao jezikoslovcu, te prvom austrijskom konzulu u Beogradu, pa potom u Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu.

– Ideje iz Mihanovićeve knjižice objavljene 1815. godine u Beču da je pravi temelj prosvjećivanja u podizanju domorodnog jezika utrle su put zagrebačkim Ilircima, Gaju, Draškoviću i drugima koji su kasnije razvili program Hrvatskog narodnog preporoda“, rekao je prof. Jembrih dodavši kako je njome Mihanović u to vrijeme htio razbuditi narodni ponos i svijest, kako čovjek samo na vlastitom jeziku može izreći sve što želi. Napomenuo je da autor knjižice, čiji se jedini primjerak čuva u zagrebačkoj knjižnici Metropolitani, tvrdi da se „samo na materinskoj riječi može stvarati kultura i suzbijati praznovjerje i zaostalost“.

-Njegovi su pogledi obuhvatili cijelo slavenstvo, ali su se u prvom redu zaustavljali na hrvatskom narodu“, ustvrdio je prof. Jembrih, istaknuvši kako je Mihanović bio „veliki rodoljub i promicatelj hrvatskog jezika na znanstvenoj i javno – upravnoj razini“, koji nije mogao prihvatiti činjenicu da se opći poslovi obavljaju na stranom, tada latinskom, jeziku. Predstavio je Mihanovića i kao uspješnog istraživača indoeuropskog prajezika, čije ga je djelo „Znanostih i narodnoga jezika prijateljem“ objavljeno u Padovi 1818. godine, o srodnosti sanskrta sa slavenskim jezicima, pa tako i hrvatskim, uvrstilo u tu skupinu.
„Mihanović je bio i u austrijskoj diplomaciji od 1836. do 1858. godine i prvi je austrijski konzul u Beogradu, a potom je bio konzul i u Solunu, Smirni, Carigradu i Bukureštu. Umirovljen je 1858 kao ministarski savjetnik i do smrti je živio u Novim Dvorima kraj Klanjca“, rekao je prof. Jembrih. Oštro je kritizirao hrvatsku Vladu i nadležne institucije da nisu prepoznale zasluge ovog hrvatskog velikana i autora domoljubne pjesme „Horvatzka domovina“, koja je postala temelj „Lijepe naše“, današnje himne RH i u spomen na Mihanovića dostojno uredili Nove Dvore, koji bi, prema njegovom mišljenju, mogli postati „europska kulturna i turistička meka“.

Zanimljivo predavanje o Antunu Mihanoviću i promociju njegove knjižice, koja je obilježila hrvatsku povijest, organizirao je Hrvatski centar u Beču u suradnji s Maticom Hrvatskom u Austriji. Prof. Jembriha je predstavio Petar Tyran, glavni urednik Hrvatskih novina i kurator Hrvatskog centra u Beču.

Snježana Herek

 

Povezano

GRMOJA: Jedini smo ustali na ulici kad su se donosile sulude covid mjere i branili prava i slobode hrvatskih građana
Davorko Vidović / Foto: Ured za odnos s javnošću Socijaldemokrata
VIDOVIĆ: Ne želimo biti socijalni slučaj Europe, Hrvatska mora biti promijenjena
Vozilo njemačke policije (ilustracija) / Foto: Fenix (Željko Cindrić)
(FOTO)VOZAČI U ŠOKU ZVALI POLICIJU: Pogledajte što je vozio 48-godišnji muškarac
Dolenec, Benčić i Tomašević / Foto: Hina
MOŽEMO!: U drugoj izbornoj jedinici prioritet ulaganje u promet
MILANOVIĆ: Izađimo i glasujmo za one koji obećaju da neće s HDZ-om
Druženje IDS-a s građanima na pulskoj tržnici / Foto: Hina
PAUS: IDS dobroj stoji, želimo jaku i prepoznatljivu Istru