U Mainzu, Gutenbergovom gradu, povijest je ponovno ispisana. U povodu 625. rođendana izumitelja tiskarskog stroja, Johannesa Gutenberga, Međunarodno gutenberško društvo priredilo je projekt koji je oduševio. Otisnuta je najveća biblijska stranica na svijetu, sada izložena u veličanstvenoj katedrali sv. Martina u Mainzu.
Krajem travnja na trgu Fischtorplatz u Mainzu nastalo je tiskarsko čudo, odnosno prva stranica Evanđelja po Ivanu iz slavne Gutenbergove Biblije, točnije iz Shuckburghovog primjerka, otisnuta u formatu 5 x 7,20 metara. Proces se odvijao pod otvorenim nebom, prvo uz pomoć teške mehanizacije, a potom i uz sudjelovanje građana koji su imali rijetku priliku postati dijelom žive tiskarske povijesti.
Već 28. travnja, točno u 11 sati, ova monumentalna stranica postavljena je u istočnom koru Mainzer Doma, gdje će ostati izložena sve do 31. kolovoza.
Stranica koja povezuje prošlost, sadašnjost i budućnost

Autor ideje i voditelj realizacije, Markus Kohz, član Međunarodnog gutenberškog društva, okupio je tim studenata Visoke škole u Mainzu koji su pripremili tiskarsku matricu sastavljenu od 13 računalno izrađenih drvenih ploča. Za tisak je korištena tehnika visokog tiska, a poseban trenutak bio je onaj kada je preko matrice više puta prešlo posebno prilagođeno vozilo, simbolično povezujući staro i novo doba.
Ni logistika nije bila jednostavna jer transport pet metara duge papirnate role izazvao je interes i prije samog događaja, podsjetivši na zahtjevnost, ali i važnost ovog jedinstvenog projekta, piše na stranici Biskupije Mainz. Članovi gutenberškog društva i brojne partnerske organizacije ručno su nanosili četiri različite boje i izveli konačan otisak pred oduševljenim građanima.
Katedrala kao prostor inspiracije i tihe meditacije
Unutar same katedrale sv. Martina u Mainzu, u kapelici Svih svetih, posjetitelji mogu do kraja kolovoza boraviti u posebno uređenom kutku za čitanje, gdje su im dostupna različita izdanja Biblije za djecu i odrasle. Također, svatko tko to želi može u knjigu dojmova upisati svoj omiljeni biblijski stih.
Ova najveća biblijska stranica na svijetu nije samo vizualno impozantna, ona nosi i snažnu simboliku. Ona je spomenik Gutenbergu, čovjeku koji je tiskom prve Biblije 1455. godine zauvijek promijenio svijet znanja. Za jedan tadašnji primjerak trebalo je izdvojiti 50 zlatnih guldena, što je bila vrijednost jednog vola. Danas je original procijenjen na oko 20 milijuna eura.

Biblija kroz stoljeća – u brojevima i formama
Biblija je danas najprevođenija i najrasprostranjenija knjiga na svijetu. Kako piše na stranici Biskupije Mainz, nastajala je više od 1000 godina (od 850. pr. Kr. do 150. po. Kr.) i prihvaćena je kao temelj vjere svih kršćanskih crkava.
Zanimljivo je da postoje izdanja Biblije u potpuno različitim formatima: najmanja tiskana Biblija duga je samo 4,5 cm i sadrži 878 stranica (veličine šibice), dok se najmanja cjelovita Biblija nalazi na dijapozitivu veličine 3 × 4 cm, s više od 770.000 riječi. Najveća Biblija izrađena je u Los Angelesu, Izrađena je od drva, ima više od 8.000 stranica, teška je 547 kilograma i debela čak 2,5 metra.
Prema izdanju „Gute Nachricht“ iz 1998., Biblija sadrži:
- 238.683 znakova bez praznina,
- 125.494 znakova s prazninama,
- 351 poglavlje,
- 454 stiha
- i čak 451 riječ.
Za čitanje cijele Biblije potrebno je oko 50 sati – od čega 38 za Stari zavjet i 12 za Novi.
U vremenu kada se znanje često konzumira površno i brzo, Gutenbergovo naslijeđe i ovaj projekt u Mainzu podsjećaju na važnost sporog čitanja, dubljeg promišljanja i poštovanja prema pisanoj riječi. Do kraja kolovoza, svi koji dođu u Mainz imaju priliku osobno doživjeti tu poruku u tišini katedrale, pred najvećom stranicom svete knjige koju je čovjek ikada otisnuo.
U Gutenbergovom muzeju u Mainzu čuva se jedna od najpoznatijih najmanjih tiskanih Biblija. Muzej posjeduje europski najbogatiji fundus mini‑knjiga – više od 6.900 primjeraka, uključujući i vrlo male Biblije poput one veličine šibice (4,5 × 3 × 2 cm), s 878 stranica . Ova sićušna verzija. iako ne svakodnevno izložena, dio je stalnog postava koji se povremeno prikazuje u sklopu tematskih izložbi miniaturizirane knjige.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza