„Na mladima svijet ostaje“, stara je narodna izreka. A baš bi se ona mogla povezati s najnovijim aktivnostima pojedinih hrvatskih kulturnih zajednica, zavičajnih udruga, folklornih i tamburaških skupina značajnih za hrvatsko društvo u Njemačkoj.
Jer, probudio im se optimizam, podiglo raspoloženje, žele ulagati u budućnost hrvatske djece, ostaviti im u nasljeđe bogatu hrvatsku baštinu. Svjesni su da budućnost Hrvata u tuđini ovisi o djeci, o toj trećoj i četvrtoj generaciji, a da opstanak hrvatskog identiteta u tuđini ostaje na mladima, na njihovoj djeci.
Vođeni tom mišlju, Hrvati u Beču su otvorili radionice za kreativan razvoj djece i mladih na hrvatskom jeziku. Hrvati u Calwu kroz likovne, književne i glazbene projekte, planiraju privući što više mladih i djece u svoju kulturnu zajednicu. Isto to, s radionicama za najmlađe, planira i Hrvatska kulturna zajednica Mainz. Hrvati u Berlinu organiziraju druženja doseljenika iz Hrvatske koji svojim poznavanjem jezika i hrvatske kulture, tradicije i načina života mogu osnažiti hrvatsku zajednicu i pomoći mladima da jače dožive povezanost s domovinom.
Nove ideje, sve više događanja
Uvijek su hrvatske zajednice nastojale biti što aktivnije u svom djelokrugu djelovanja. Nitko im to ne može osporiti. Desetljećima su čuvale domovinu u tuđini, iz godine u godinu nastojale sačuvati sve ono za što su smatrale da je vrijedno, a hrvatsko. Odolijevale su integraciji mladih generacija u njemačko društvo, uspijevali dati njemačkim trgovima, ulicama i alejama imena hrvatskih povijesnih velikana. I ono najznačajnije, svojim su djelima i sposobnošću zaradili poštovanje za sebe i svoju domovinu. Jer, ono što Nijemci znaju o Hrvatima i Hrvatskoj dolazi najčešće od Hrvata u Njemačkoj.
Ali, čovjek se s godinama umori, a mladi u iseljeništvu hrvatske zajednice sad trebaju više nego ikad.
Tražeći domovinu u tuđini, novi hrvatski doseljenici su pokucali na vrata tih istih hrvatskih zajednica i katoličkih župa i misija, donijevši sa sobom nove ideje. Baš kako je rekao i predsjednik HKZ Calw Ivica Laškarin, hrvatske zajednice su s njima dobile prijeko potrebnu energiju, onakvu kakvu su imale u vrijeme osnutka.
U novije vrijeme je puno više zbivanja vezanih uz Hrvate, od kulturnih do sportskih i zabavnih. Probudila se kulturna scena, mladi su se jače zainteresirali za događanja u domovini, politički su se aktivirali. Svi su shvatili da samo zajedništvom mogu sačuvati svoj hrvatski identitet i stvoriti uvjete za povratak domovini.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
