Dnevno radno vrijeme zaposlenika ubuduće će se evidentirati elektronički. To bi trebalo učiniti stvari poštenijima i transparentnijima. Prvi detalji o evidenciji radnog vremena sada su u nacrtu Ministarstva rada.
Zakonskim planovima Ministarstvo rada reagira na presude Europskog suda pravde (ECJ) i Saveznog suda za rad (BAG) koji su zahtijevali evidentiranje radnog vremena. Međutim, postojat će iznimke. Ključne točke nacrta zakona Saveznog ministarstva rada za reformu Zakona o radnom vremenu sada su dostupne Njemačkoj tiskovnoj agenciji (dpa). O tome je ranije izvijestio “Süddeutsche Zeitung”.
Ova bi se pravila trebala primjenjivati na bilježenje vremena
Prema prijedlogu zakona, poslodavci bi trebali biti obvezni elektronički evidentirati početak, završetak i trajanje dnevnog radnog vremena zaposlenika. Trebalo bi primijeniti sljedeća pravila:
Radni učinak treba elektronički evidentirati na dan obavljanja posla.
Evidenciju bi također trebali moći napraviti sami zaposlenici ili treća strana, na primjer nadzornik.
Poslodavac također na zahtjev treba obavijestiti zaposlenike o evidentiranom radnom vremenu.
Međutim, također bi trebale postojati iznimke koje se mogu dogovoriti pojedinačno u tvrtki:
Elektronički oblik evidentiranja nije prijeko potreban, moguće je i ručno evidentiranje u papirnatom obliku.
Osim toga, dopuštene su aplikacije za praćenje radnog vremena na mobitelu.
Moguće je kolektivno bilježenje radnog vremena korištenjem i vrednovanjem elektroničkih rasporeda smjena – ako se iz toga može izvesti početak, kraj i trajanje dnevnog radnog vremena.
Evidentiranje radnog vremena može se obaviti i neki drugi dan, ali najkasnije do kraja sedmog kalendarskog dana od dana rada.
Zakon je osmišljen kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost radnika
Općenito, u nacrtu se navodi da je radno vrijeme posljednjih godina postalo sve fleksibilnije kao rezultat globalizacije i digitalizacije. “Posebno u fleksibilnom radnom svijetu, bilježenje odrađenih sati je od posebne važnosti.” Poslodavcu olakšava praćenje zakonski propisanog maksimalnog radnog vremena i minimalnog odmora te tako pridonosi i osiguranju zdravlja i sigurnosti zaposlenika.
Na mogućnost „radnog vremena temeljenog na povjerenju“ ne bi trebala utjecati obveza evidentiranja radnog vremena. To znači fleksibilni model radnog vremena u kojem poslodavac ne određuje početak i kraj ugovorom dogovorenog radnog vremena.
Fenix-magazin/IK
