Nakon niza regionalnih konferencija projekta “Jezici i nacionalizmi”, više od trideset stručnjaka iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Crne Gore i Srbije sastavilo je “Deklaraciju o zajedničkom jeziku”, koju će predstaviti na konferenciji za novinare u četvrtak, 30. ožujka, u Sarajevu, priopćeno je iz Udruženja Krokodil.
Tekst “Deklaracije o zajedničkom jeziku” predstavit će profesor Enver Kazaz, književnica Ivana Bodrožić, Vladimir Arsenijević iz Udruženja Krokodil, pisac i novinar Balša Brković, te direktorica Centra za kulturnu dekontaminaciju Borka Pavićević.
Konferencije “Jezici i nacionalizmi” održavale su se od travnja do studenoga 2016. u Podgorici, Splitu, Beogradu i Sarajevu, a na njima je sudjelovalo tridesetak stručnjaka različitih struka koji su, navode iz Krokodila, sastavili “Deklaraciju o zajedničkom jeziku” radi “podizanja svijesti i aktivnog utjecanja na postojeće nacionalističke jezične praske u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori i Srbiji”.
Deklaraciju je, navode, do sada potpisalo dvije stotine lingvista, književnika, znanstvenika, aktivista i drugih poput Rade Šerbedžije, Igora Štiksa, Mirjane Karanović, Dine Mustafića, Borisa Dežulovića, Nenada Veličkovića, Maje Raičević, Faruka Šehića, Rajka Grlića, Filipa Davida, Jasmile Žbanić, Viktora Ivančića, Dragana Markovine, Borisa Budena, Biljane Srbljanović, Snježane Kordić i dr.
Tekst deklaracije bit će dostupan od 1. travnja na web stranici projekta www.jezicninacionalizmi.com.
Nakon konferencije za medije na kojoj će deklaracija biti predstavljena održat će se panel diskusija u dva dijela. Na prvom pod nazivom “Što je zajednički jezik” sudjeluju Snježana Kordić, Borka Pavićević i Rajka Glušica, a na drugom pod nazivom “Jezik i budućnost” sudjeluju Asim Mujkić, Ivana Bodrožić i Balša Brković.
Projekt “Jezici i nacionalizmi” proveli su beogradsko Udruženje Krokodil, Udruga Kurs iz Splita, podgorički Centar za građansko obrazovanje i PEN centar BIH iz Sarajeva.
Kako se navodi, cilj projekta je “kroz otvoreni dijalog lingvista i drugih stručnjaka problematizirati pitanje postojanja četiri ‘politička’ jezika u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Hrvatskoj i Srbiji, kao i sve one značajne i izazovne teme u kojima se lingvistička znanost neprincipijelno ukršta s identitetskom politikom”.
Organizatori projekta smatraju da se “usprkos željenoj i ostvarenoj emancipaciji te formalnom postojanju četiri standarda, identitetsko-jezične strasti nisu smirile, a preskriptivizam, zanesenost jezičnim imperijalizmom, teze o ‘pedesetogodišnjem jezičnom ropstvu’ i čitav dijapazon pogrešnih interpretacija i dalje traju”.
Fenix-magazin/IM/Hina
