Nakon dva romana s tematikom iz Drugog svjetskog rata i poraća poznata hrvatska i bosanskohercegovačka književnica Anita Martinac ponudila je javnosti zbirku domoljubne poezije Budna. Ovaj naslov tiskan je u nakladi DHK HB-a u knjižnici Suvremenici, urednik je Antun Lučić koji je uz Marinu Kljajo-Radić i recenzent, a ilustracije potpisuje Magdalena Džidić Hrkač.
Posveta roditeljima
Autorica je knjigu posvetila roditeljima zahvalna, kako je navela, za odgoj u vjeri i domoljublju, a njezino je novo ostvarenje obuhvatilo niz nagrađenih i javnosti poznatih pjesama kroz nastupe na književnim manifestacijama i objave u časopisima.
Naslov Budna može biti povezan s pojmom budnica, ali sa stanjem koje zahtjeva budnost za čuvanje istinskih vrijednosti. Zbirka, u koju je utkala ljubav prema zavičaju i domovini te postulatima za koje se svojim življenjem bori, započinje pjesmama o Hercegovini – slika je ljudima, kućama, zemljom i vodom (Moja Neretva, Hercegovka, Tak’i su moji, Konji na Bilima, Bura…).
Svijeće za poginule
Kroz stih pali i 66 svijeća za pobijene hercegovačke fratre (Iz muke procvala svetost) i žrtve poraća II. svjetskog rata, čije kosti traže smiraj i istinu (Kosti smiraj traže). S pijetetom i porukom da se nikada i nikome ne ponove ratovi prisjeća se i stradanja devedesetih (Svijeća za žrtve, Nikad ne zaboravi, Škabrnja u ratu, Dunav u Vukovaru…), a suživljena sa suborcima ta sudionica Domovinskog rata pjeva i u muškom rodu (Majko zemljo) te zadivljena ljepotom hrvatskih krajeva opjevava domovinu (Pjesma za dan pobjede i domovinske zahvalnosti).
„Imanentna sastavnica i radionica njezina opjevavanja i promišljanja zbilje je svakako kršćansko-rodoljubna ispostave, ili dostava čovječnih ili univerzalnih spoznaja iz skladišta povijesti i suvremenosti. Na mahove pjesnički subjekt emotivno tematizira prilike, kuša ih mimetički dodirnuti, osloniti se na opomene, na ‘ogrebotine’ ozozdo ili ‘zlatni rez’ preko cijelog platna pjesme. U njima se određuje ne samo svojom prisutnošću nego i spram povijesnih upletanja i raspletanja brojnih uspješnica i nevolja kroz koje osobno prolazi ili su usudom naroda kojem pripada“, ocijenio je Antun Lučić.
Sudbina vojnika
Ponos na dane kad je trebalo proći Golgotu i ostati čovjek, ali i bol zbog žrtava, kao i antiratnu poruku, snažno oslikava Vojnik u srcu, ostvarenje nagrađeno na književnoj manifestaciji Stijeg slobode Knin – Pakoštani 2015., pjesma snažnog emotivnog naboja i svojevrsna himna onima koji ginu i žive za slobodu i pravdu.
„Pjesme su stilotvorno koncipirane na emotivno-dokumentarnoj percepciji rata i poraća, sudjelovanja u njemu, zato su suodnosne sa stilom življenja same pjesnikinje, otvorene i dinamične, a istinite i pragmatične, što je evidentno zabilježeno vojničkim perom braneći sve ostvarene vrjednote s pijetetom na žrtve i njihovu nezavidnu sudbinu poslije. Ove su pjesme i prosvjed protiv svega što je obezvrijedilo hrvatski identitet i ratne žrtve, njihovu nesebičnost i hrabrost. One su i omaž svim poginulim braniteljima, ali i ponos i zanos zbog kojega se život polagao na oltar Domovine“, zapisala je o knjizi Marina Kljajo Radić.
Pozornost u ovoj zbirci privlače i pjesme posvećene ljudima kojima se divi, kao i poetske kreacije u dodatku knjige, koje su nagrađene na nizu natječaja i manifestacija.
Fenix-magazin/Lidija Pavlović Grgić
