U subotu, 31. svibnja 2025., prepuno Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu pretvorilo se u čuvara nacionalne kulturne baštine – u domoljubnom ozračju, pod jakim emocionalnim nabojem na sceni je izvedena 753. predstava slavne opere “Nikola Šubić Zrinjski” Ivana pl. Zajca, djela koje već gotovo stoljeće i pol simbolizira domoljublje, žrtvu, junaštvo i čast hrvatskog naroda.
Ne čudi stoga što je ova izvedba, održana neposredno nakon Dana državnosti kada se prisjećamo konstituiranja prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990. i kada se slavi sloboda, hrabrost i jedinstvo hrvatskog naroda, doživjela posebno ushićenje publike. Naime, Zajčeva opera već je generacijama neizostavan dio proslave najvažnijih hrvatskih praznika, a njezina snažna poruka koja govori o obrani domovine i nacionalnom identitetu odjekuje jednako snažno danas kao i pri praizvedbi 1876. godine.
Ivan pl. Zajc, osnivač i prvi ravnatelj zagrebačke Opere, ovom je operom ne samo postavio temelje hrvatske nacionalne glazbene scene, već je i osobno utkao viziju o umjetnosti kao čuvarici identiteta i povijesti. Naime, “Nikola Šubić Zrinjski” tematizira posljednje dane obrane Sigeta 1566. godine, kada je ban Zrinjski, predvođen malobrojnom hrvatskom četom, stao (i svojom glavom platio) na braniku ne samo Sigeta grada, nego štoviše i cijele Europe pred nadmoćnim osmanskim osvajačem, sultanom Sulejmanom I. Upravo je ta povijesna bitka simbol otpora, časti i domoljublja, što je čini idealnim umjetničkim djelom za obilježavanje Dana državnosti.
Posebno mjesto u srcima publike ima arija na kraju trećeg čina, zborska pjesma “U boj, u boj!” koja budi domoljubni žar, skladana čak deset godina prije same opere, koja je postala neformalna himna domoljublja i otpora. A danas odjekuje kao snažan poziv na obranu domovine i podsjetnik na povijesnu hrabrost hrvatskih junaka.
Na kraju je zagrebačka publika nagradila dugotrajnim pljeskom najpoznatije stihove: “U boj, u boj! Mač iz toka, braćo, nek dušman zna kako mremo mi! … Za domovinu mrijeti kolika slast! Prot dušmaninu! Mora on mora past!”
U ulozi Nikole Šubića Zrinjskog nastupio je Ljubomir Puškarić, dok je Evu, njegovu suprugu, utjelovila Tamara Franetović Felbinger. Njihovu kćer Jelenu pjevala je Josipa Bilić, a Lovru Juranića Domagoj Dorotić. Ulogu Gašpara Alapića tumačio je Ozren Bilušić, a Vuka Paprutovića Ivo Gamulin.
Siniša Štork nastupio je kao Sulejman Veliki, turski car, dok je Stjepan Franetović bio Mehmed Sokolović, veliki vezir. Davor Nekjak interpretirao je Levia, liječnika Sulejmanova, a Lovre Gujinović Mustafu, bosanskog pašu. Alen Ruško bio je Ali Portuk, zapovjednik topništva i Glasnik, dok je Robert Palić tumačio Ibrahima Begler Bega.
Posebnu atmosferu stvorile su i Hrvatske i Turske vile, koje su izvele Danijela Batur i Dunja Zoričić, te baletni ansambl u kojem su nastupile Ozana Mirković Blokar, Ivančica Alajbeg i Paulina Žanetić. Arapski ples izvela je Petra Vargović Stanciu, a orijentalni ples Candela Nieto Cortes i Mario Diligente. U sceni Jelenina sna sudjelovali su Candela Nieto Cortes, Azamat Nabiullin, Maja Šehić, Dunja Zoričić, Ivančica Alajbeg, Marta Sironić, Petra Vargović Stanciu, Daria Brdovnik, Paulina Žanetić, Leda Šeparović, Lada Rora, Ozana Mirković Blokar, Dora Blaić i Estrella Cebrino Torres.
Orkestrom i Zborom Opere HNK-a u Zagrebu ravnali su koncertni majstori Mojca Ramušćak i Zvonimir Krpan, uz podršku inspicijentica Aleksandre Ćorluke i Zrinke Petrušanec te šaptačice Marije Dražančić. Voditelj studija opernih uloga bio je Darijan Ivezić, voditeljica korepetitora Nina Cossetto, a korepetitori Helena Borović i Hui Won Lee.
Fenix-magazin/SIM/Anita-Slavica Prka Đurašić
