Pod temom “Imigranti i prvi doseljenici: Hrvatska imigracija u Magallanesu u svojim počecima, izazovima i društvenoj konstrukciji”, seminar je otvorio prostor za promišljanje o utjecaju ove imigracije na identitet Magallanesa, izvijestio je Krug stručnjaka i poduzetnika hrvatskog porijekla iz Magallanesa (El Círculo de Profesionales y Empresarios de Ascendencia Croata de Magallanes).

U tu najjužniju pokrajinu Čilea dolazili su Hrvati brodovima iz Dalmacije suočeni sa siromaštvom i bolesti vinove loze, a kasnije i ratovima u Europi. Punta Arenas je bio važna trgovačka luka koja je povezivala Atlantski i Tihi ocean sve dok nije prokopan Panamski kanal.

U regiji Magallanes, službenog imena Magallanes i čileanska Antarktika, živi 167.000 stanovnika. Oko 25.000 ih ima hrvatske korijene, procjena je lokalne zajednice Hrvata.

“Želimo zajednici pružiti informacije o značaju i relevantnosti hrvatskih imigranata u Magallanesu. To nije samo priča naših predaka, to je dio identiteta regije”, rekao je tamošnji povjesničar Sergio Laušić.

“Naš je cilj da cijela zajednica Magallanesa, ne samo hrvatski potomci, shvati važnost ove ostavštine i njezin utjecaj do danas”, rekao je medijima u Hrvatskom klubu, udruzi u središtu Punta Arenasa gdje je održan seminar.

Profesorica Zafira Tobar Ivelich govorila je o ulozi hrvatskih žena u razvoju regije. Ekonomist Marco Antonio Barticevic Sapunar analizirao je odnos između hrvatske imigracije i političkog građanskog duha u Magallanesu. Profesor Ernesto Fernández de Cabo Arriado govorio je o vezi između španjolske i hrvatske imigracije, istaknuvši transverzalnost migracija u izgradnji društva Magallanes.

Fenix-magazin/SČ/Hina