Sljedeći tjedan u Pragu će se održati prvi sastanak na vrhu Europske političke zajednice i neformalni samit čelnika EU-a, a u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta.
U četvrtak u Pragu održat će se prvi sastanak Europske političke zajednice (EPC). Europsku političku zajednicu prvi je spomenuo francuski predsjednik Emmanuel Macron, kao platformu koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom i koja ne bi bila ni zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe, niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS).
U EU ističu da ovdje nije riječ o sastanku EU plus ostatak kontinenta, nego da se radi o platformi koja u kojoj sve države sudjeluju ravnopravno.
Osim 27 zemalja članica EU-a na prvi sastanka su pozvani čelnici šest zemalja zapadnog Balkana (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija), zatim Ukrajina, Norveška, Švicarska, Island, Armenija, Azerbajdžan, Moldavija, Gruzija, Lihtenštajn, Turska i Velika Britanija.
Pozivnice za prvi samit EPC, koji će se održati u Praškom dvorcu, poslali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i češki premijer Petr Fiala, čija zemlja predsjedava Vijećem EU-a.
Samit će započeti plenarnom sjednicom, a nakon toga odvijat će se kroz okrugle stolove i bilateralne sastanke, a završava radnom večerom. Nikakva završna deklaracija nije predviđena.
Dan poslije, u petak održat će se neformalni sastanak čelnika 27 država članica EU-a, koji će razgovarati o ratu u Ukrajini, energetskoj krizi i gospodarskoj situaciji u EU-u.
Sljedeći tjedan u Strasbourgu se održava plenarna sjednica Europskog parlamenta.
Glavne teme tijekom četverodnevne sjednice bit će eskalacija rata u Ukrajini, borba s rastućim cijenama energije, prijedlog Komisije da se Mađarskoj zamrznu europska sredstva.
Zastupnici će u srijedu raspravljati, a u četvrtak glasati o rezoluciji o eskalaciji ruskog rata protiv Ukrajine. U središtu rasprave bit će prijetnje nuklearnim oružjem ruskog predsjednika Vladimira Putina, neobjašnjena sabotaža na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, mobilizacija u Rusiji te pseudo referendumi i proglašenje aneksije četiriju ukrajinskih regija.
Zastupnici će u srijedu glasati o rezoluciji o prijedlogu Europske komisije za ublažavanje posljedica rasta cijena energije na europska kućanstva i gospodarstvo.
U utorak će glasati o rezoluciji o prijedlogu Komisije da se Mađarskoj zamrzne dio kohezijskih sredstava zbog kršenja načela vladavine prava.
Zastupnici će u utorak glasati i o jednom zakonodavnom prijedlogu, o uvođenju jedinstveno punjača za mobilne telefone, prijenosna računala, tablete, digitalne kamere itd. Svi ti uređaji morat će od kraja 2024. biti opremljeni s utorom USB tipa C.
Zastupnici će u utorak raspravljati i o prosvjedima u Iranu koji su održavaju diljem zemlje zbog smrti 22-godišnje Mahse Amini, koju je uhitila i usmrtila iranska moralna policija zbog navodno nepravilnog nošenja hidžaba.
Na prijedlog zastupničkog kluba socijaldemokrata, raspravljat će se i o blokadi ulaska Bugarske i Rumunjske u šengenski prostor. Te dvije zemlje već 11 godina čekaju na zeleno svjetlo za ulazak u šengenski prostor bez unutarnjih graničnih kontrola, ispunjavaju sve tehničke kriterije, ali je cijela stvar blokirana u Vijeću EU-a, koje donosi konačnu odluku.
U utorak se u Luxembourgu sastaju ministri financija 27 država članica, a dan prije ministri financija europodručja.
Fenix-magazin/SIM/Hina
