Hrvatsko iseljeništvo diljem svijeta aktivno je u organizaciji brojnih kulturnih događanja, koncerata, festivala, humanitarnih organizacija, sportskih i drugih manifestacija, ali i zavičajnih zabava na kojima se okuplja velik broj Hrvata.
Hrvati kroz ove događaje ne samo da čuvaju svoj identitet, već i grade mostove između kultura, promiču humanitarne vrijednosti i predstavljaju Hrvatsku u najboljem svjetlu. Ovi događaji čine važan dio života Hrvata u iseljeništvu, ojačavajući njihovu povezanost s domovinom.
U nastavku pročitajte sve o događajima koji su obilježili proteklu godinu u hrvatskom iseljeništvu. Bilo ih je više, ali njih osam je nominirano u 19. po redu izboru Večernjeg lista i Fenix-magazina za prestižnu domovinsku nagradu.
Za svoje favorite glasujte na linku OVDJE.
15. GavranFest, međunarodni kazališni festival Miro Gavran
GavranFest, međunarodni kazališni festival posvećen je djelima jednog od najistaknutijih suvremenih hrvatskih književnika i dramaturga, Mire Gavrana. Ovaj jedinstveni festival, kojeg je organizirala Hrvatska kuća iz Münchena, održan je od 21. do 24. studenog 2024. u TeamTheatru München, postavši pravo okupljalište vrhunskih kazališnih umjetnika, redatelja i glumaca iz Austrije, Njemačke i Hrvatske. GavranFest nije bio samo festival kazališnih izvedbi, već i bogat kulturni susret koji je obuhvatio tematske tribine, rasprave i umjetničke razmjene. Kroz iznimne kazališne adaptacije Gavranovih djela, festival je proslavio dubinu i univerzalnost njegove književne riječi, istovremeno ojačavajući veze između hrvatske, njemačke i austrijske kulturne scene. Ovaj događaj nije samo promovirao hrvatsku kulturu u inozemstvu, već je i potaknuo međukulturalni dijalog, čime je dodatno učvrstio mostove između naroda i kultura. Organizacijski tim Hrvatske kuće, kao krovne udruge hrvatske zajednice u Münchenu, pokazao je iznimnu predanost i profesionalizam u realizaciji ovog velikog projekta. Njihov rad nije samo oživio Gavranova djela na međunarodnoj pozornici, već je i potvrdio važnost očuvanja i promocije hrvatske kulturne baštine u iseljeništvu. Njegova vrijednost i utjecaj čine ga nezaobilaznim događajem na međunarodnoj kulturnoj sceni, a njegova realizacija svjedoči o snazi i jedinstvu hrvatske zajednice u inozemstvu.
Otvaranje Croaticuma – Centra za hrvatski jezik i kulturu, Sveučilište u Regensburgu
Na Sveučilištu u Regensburgu od zimskog semestra akademske godine 2023./24. djeluje Croaticum – Centar za hrvatski jezik i hrvatsku kulturu i Lektorat za hrvatski jezik i kulturu. Regensburški Croaticum prvi je Croaticum za nastavu hrvatskoga jezika i kulture u Saveznoj Republici Njemačkoj, čije je osnivanje rezultat suradnje Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta u Regensburgu i Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske. U sklopu Croaticuma studentima svih trinaest fakulteta Sveučilišta u Regensburgu nude se predavanja i seminari hrvatskog jezika, hrvatske poslovne komunikacije i kulture. U zimskom semestru 2024./25. na Croaticumu studira trinaestoro studenata. Na Sveučilištu je uposleno 3.412 djelatnika, od toga je 315 profesora i studira 20.635 studenata. Voditeljica Croaticuma i lektorata je dr. Lidija Cvikić. Na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Lidija Cvikić je predstojnica Katedre za hrvatski jezik i književnost, scensku i medijsku kulturu sa znanstveno-nastavnim stupnjem prof. dr. sc. God. 2022. imenovana je redovitom profesoricom za hrvatski jezik i jezikoslovlje. U istraživačkoj djelatnosti Cvikić se bavi hrvatskim kao drugim i stranim jezikom, hrvatskim jezikom kao matičnim jezikom i višejezičnošću, jezičnom didaktikom, e-učenjem, obrazovnim jezičnim vještinama i jezikom u školskim knjigama. Ugovor o osnivanju Croaticuma potpisan je 5. srpnja 2023. god. u Regensburgu, u dvorani Senata Sveučilišta, a potpisali su ga predsjednik regensburškog Sveučilišta, prof. dr. Udo Hebel, i hrvatski ministar znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, prof. dr. Radovan Fuchs. Dr. Lidija Cvikić i generalni konzul Republike Hrvatske u Münchenu, Vladimir Duvnjak, 26. veljače 2024. posjetili su u Regensburgu Leibnizov Institut za istraživanje istočne i jugoistočne Europe (IOS). U razgovoru sa znanstvenim direktorom Ulfom Brunnbauerom razgovarali su između ostaloga i o zajedničkim manifestacijama te promicanju hrvatskih studija.
Ričička noć, Heusenstamm
Ričice, malo selo smješteno sa sjeverne strane moćnog Biokova, predstavlja pravi dragulj Dalmatinske Zagore. Njegova povijest seže od 1454. godine, a danas je poznato po svojoj mirnoj atmosferi, prekrasnom Zelenom jezeru i očuvanom kulturnom naslijeđu, poput crkvice svetog Ivana Krstitelja, koja je zaštićeno kulturno dobro. Međutim, Ričice nisu samo mjesto bogato prirodom i poviješću – one su i simbol zajedništva, ljubavi prema zavičaju i predanosti očuvanju tradicije, zahvaljujući zavičajnoj udruzi sv. Ivan Ričice na čelu s predsjednikom Jakovom Budimirom. Svake godine, Ričičani i njihovi prijatelji okupljaju se na Ričičkoj noći, događaju koji je postao sinonim za kulturu, zabavu, humanitarni rad i očuvanje tradicije. Ova manifestacija, koja se već 19 godina održava u njemačkom gradu Heusenstammu, predstavlja pravo slavlje hrvatskog identiteta u iseljeništvu. Ričička noć nije samo mjesto za sjećanje na stare običaje poput gange i šijavice, već i prostor gdje se susreću prošlost i sadašnjost, a sve u znaku ljubavi prema zavičaju. Program Ričičke noći uvijek je bogat i raznolik. Nastupaju najveće zvijezde hrvatske estrade, poput Jelene Rozge, Klape Intrade, Jole, Ane Rucner i mnogih drugih, dok folklorne skupine dodaju poseban šarm ovom događaju. No, Ričička noć nije samo zabava – ona ima i duboki humanitarni karakter. Sav prihod od manifestacije namijenjen je potrebitim obiteljima te razvoju lokalne infrastrukture u Ričicama, čime se potvrđuje predanost organizatora zajednici i zavičaju. Ričička noć privlači pozornost ne samo Ričičana, već i brojnih gostiju iz redova hrvatskih i njemačkih političara, veleposlanika, svećenika te predstavnika raznih udruga i zajednica. Ova manifestacija postala je pravi brend, koji svake godine okuplja sve više ljudi, a zainteresiranost publike potvrđena je i prošle godine, kada je 19. Ričička noć ugostila Alena Nižetića i Klapu Rišpet u prepunoj dvorani. Ričička noć nije samo kulturni događaj – ona je simbol zajedništva, ponosa i ljubavi prema hrvatskom identitetu. Kroz proteklih 19 godina, ova manifestacija postala je nezaobilazna točka na kulturnoj karti hrvatskog iseljeništva, a njen utjecaj i vrijednost čine je vrijednom priznanja i podrške.
Hrvatska večer, Lyon
U veljači prošle godine, na blagdan blaženog Alojzija Stepinca, u Lyonu je u organizaciji Udruge Hrvata i prijatelja Hrvatske u regiji Auvergne-Rhône-Alpes održana prva Hrvatska večer. Program je započeo svetom misom u crkvi Svete Obitelji u Villeurbanneu, predgrađu Lyona. Na manifestaciji su, uz brojne goste, bio i don Stjepan Lončar, voditelj Hrvatske katoličke misije Pariz, koji okuplja Hrvate u pet francuskih gradova, te Erick Roux de Bezieux, počasni konzul Republike Hrvatske u regiji Auvergne-Rhône-Alpes. Glavni cilj ove večeri bio je okupiti što veći broj Hrvata i njihovih potomaka ne samo iz regije Auvergne-Rhône-Alpes, već i šire. Unatoč procjenama da u Francuskoj živi oko 40.000 Hrvata i njihovih potomaka, do sada nisu imali priliku redovito se okupljati na ovakvim druženjima. Večer je imala i humanitarni karakter. Sav prihod od nagradne igre (tombole) doniran je udruzi Zvjezdice iz Gunje, koja brine o djeci i odraslima s teškoćama u razvoju. Među sponzorima nagradne igre bili su i poznati hrvatski nogometaši Dejan Lovren i Duje Ćaleta-Car, koji su za ovu prigodu darovali dresove Lyona, kluba za koji su nastupali prošle godine. S obzirom na velik interes i ograničen broj mjesta u dvorani, organizatori su za 2025. godinu, uz podršku Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, osigurali veću dvoranu. Očekuje se još veći broj Hrvata i prijatelja Hrvatske iz cijele Francuske na drugoj Hrvatskoj večeri u Lyonu. Ovaj događaj pokazao je koliko je važno održavati zajedništvo i kulturne veze među Hrvatima u iseljeništvu te je postavio temelje za daljnje okupljanje i njegovanje hrvatske tradicije u Francuskoj.
Otvaranje hrvatskog tematskog parka u Europa-Parku, Rustt
Europa-Park, najveći zabavni park u Njemačkoj i jedan od najpoznatijih u Europi, u travnju ove godine otvorio je svoje 17. europsko tematsko područje posvećeno Hrvatskoj. Ovaj novi dio parka predstavlja pravo slavlje hrvatske kulture, tehnologije i prirodnih ljepota, donoseći posjetiteljima jedinstveno iskustvo koje spaja tradiciju i inovaciju. Glavna atrakcija hrvatskog dijela parka je “Voltron Nevera powered by Rimac”, jedinstveni vlak smrti izgrađen u suradnji s hrvatskim poduzećem Rimac Automobili. Ova impresivna vožnja ne samo da donosi adrenalin, već i predstavlja hrvatsku tehnološku izvrsnost na svjetskoj razini. Osim toga, posjetitelji mogu uživati u interaktivnoj izložbi “Hrvatsko nadahnuće”, koja kroz zanimljivosti i edukativne sadržaje prikazuje najveća hrvatska postignuća i izume, inspirirajući sve generacije. Ključnu ulogu u stvaranju hrvatskog tematskog područja imala je Miriam Mack, hrvatska počasna konzulica, koja je zaslužna za dizajn i uspostavu suradnje s hrvatskim partnerima. Njen doprinos nije samo u stvaranju atrakcija, već i u promociji hrvatske kulture i identiteta na međunarodnoj razini. U serijalu “Putovanje Hrvatskom”, dostupnom na VEEJOY internetskoj platformi Europa-Parka, gledatelji mogu pratiti Miriam u obilasku najljepših predjela hrvatske obale, upoznajući tako širu publiku s bogatstvom hrvatske prirode i baštine. Otvaranje hrvatskog tematskog područja u Europa-Parku nije samo turistički i kulturni događaj, već i simbol snažne povezanosti Hrvatske s Europskom unijom i svijetom. Kroz ovaj projekt, Hrvatska se predstavlja kao zemlja inovacija, ljepote i inspiracije, čime se dodatno jača njezin ugled na globalnoj sceni. Zbog svega navedenog, smatram da otvaranje hrvatskog tematskog područja u Europa-Parku predstavlja iznimno važan korak u promociji Hrvatske u svijetu. Ovaj projekt zaslužuje posebno priznanje, jer ne samo da promiče hrvatsku kulturu i tehnologiju, već i inspira buduće generacije na prepoznavanje vrijednosti i potencijala svoje domovine.
Fešta HNK Croatia Basel
Prva godišnja fešta HNK Croatia Basel, održana u studenom 2024. u mjestu Lausen pored Basela, bila je pravo slavlje hrvatskog duha, zajedništva i sportskog entuzijazma. U prepunoj dvorani, koja je prije nekoliko godina ugostila i feštu NK Posavina Basel, okupilo se oko 750 gostiju, što je jasno pokazalo koliko su Hrvati u Baselu oduševljeni novim početkom i ujedinjenjem dvaju prijašnjih klubova – NK Posavine i NK Alkara u jedan snažan klub – HNK Croatia Basel. Atmosfera na fešti bila je na vrhunskoj razini, a organizacija je odražavala profesionalizam i predanost svih uključenih. Većina igrača, volontera, sponzora i ljubitelja sporta koji su do sada podržavali NK Posavinu i NK Alkar sada su se okupili oko novog kluba, pokazujući da je ujedinjenje bilo pravi korak naprijed. Poseban doprinos ovom događaju dao je i HKUD Croatia Basel, čiji su članovi tradicionalno nastupali na feštama i turnirima prijašnjih klubova, a sada su se s još većim oduševljenjem pripremili za ovu povijesnu prigodu. Fešta je bila više od obične zabave – bila je to proslava novog početka, zajedništva i budućnosti hrvatskog identiteta u Baselu. Kroz glazbu, ples i druženje, Hrvati su pokazali da su spremni graditi snažnu zajednicu koja će njegovati svoje korijene, ali i gledati u budućnost. Ovim događajem udareni su temelji za daljnji razvoj HNK Croatia Basel, ali i za jačanje hrvatskog kulturnog i sportskog života u regiji. Ova fešta nije bila samo zabava – bila je to poruka da su Hrvati u Baselu jedinstveni, organizirani i ponosni na svoj identitet. HNK Croatia Basel i HKUD Croatia Basel pokazali su da su spremni voditi ovu zajednicu prema novim uspjesima, kako na sportskom, tako i na kulturnom planu. Ovo je bio početak nečeg velikog, a budućnost Hrvata u Baselu izgleda bolje nego ikad.
Obilježavanje godine Marka Marulića u Berlinu
Prošle godine, u sklopu obilježavanja Godine Marka Marulića, koju je Vlada Republike Hrvatske proglasila u povodu 500. obljetnice pjesnikove smrti, u Berlinu je organiziran niz kulturnih i književno-glazbenih manifestacija pod nazivom Obilježavanje Godine Marka Marulića. Sve aktivnosti su zajednički organizirali Hrvatska nastava Berlin, Hrvatski glas Berlin, Hrvatsko kulturno društvo „V. F. Mažuranić“ i Hrvatska kulturna-umjetnička i sportska zajednica Berlin. Sve manifestacije naišle su na pozitivan odjek kod publike i ocijenjene su kao iznimno kvalitetne. U Veleposlanstvu Republike Hrvatske u Berlinu, uz podršku veleposlanika Gordana Bakote i Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, održan je niz književno-glazbenih večeri na hrvatskom jeziku. U ožujku je organizirano predavanje „Zagorka – žena za sva vremena“, posvećeno Mariji Jurić Zagorki, prvoj hrvatskoj profesionalnoj novinarki i spisateljici. U travnju je uslijedila večer „U potrazi za Ivanom“, povodom 150. obljetnice rođenja Ivane Brlić Mažuranić, s čitanjem njezinih bajki. Krajem svibnja održan je susret „Govorimo o ljubavi“, s poezijom Vesne Parun, Dragutina Tadijanovića i drugih. Vrhunac događanja bila je večer „Marul i Judita – priča glasovita“ u studenom, posvećena Marku Maruliću i njegovu djelu Judita. Sudjelovali su glazbenici poput sopranistice Evelin Novak i književnik Stjepan Adrian Kostre, a publika, uključujući mlade i djecu, sve je bolje prihvaćala svaki novi susret. Veleposlanstvo je pružilo podršku, a Ministarstvo je slalo knjige i darove za djecu. Na Božićnom prijemu, veleposlanik Bakota istaknuo je važnost suradnje hrvatskih udruga u Berlinu i uspjeh obilježavanja Godine Marka Marulića, naglašavajući ponos na organizirane aktivnosti.
Najveća hrvatska Nikolinjska fešta na Bodenskom jezeru – Nikolinje uz HKU Velebit
Hrvatska kulturna udruga Velebit Friedrichshafen e.V., najveća organizacija koja okuplja Hrvate na njemačkoj strani Bodenskog jezera, održala je 7. prosinca 2024. u Eschach Halle kraj Ravensburga najveću Nikolinjsku proslavu na ovom području. Događaj je okupio više od 700 gostiju, stvarajući nezaboravnu večer ispunjenu tradicijom, kršćanskim vrijednostima i hrvatskim duhom. Proslavu su obogatile brojne udruge, uključujući Hrvatsku katoličku zajednicu Friedrichshafen-Ravensburg i Hrvatsku školu FN-RV, čiji su učenici oduševili prisutne recitacijama i izvedbama posvećenim svetom Nikoli. Kulturno-umjetnički program uključivao je nastupe KUD-a Iva Stuttgart, koji je donio duh mađarske Podravine, te tri dječje folklorne skupine HKU Velebit, koje su izvele plesove iz Posavine i Slavonije. Glazbeni dio večeri istaknuo se nastupima UNIKUM Banda iz Pforzheima i Antonije Čerkez iz Širokog Brijega, uz pjesme iz svih krajeva Hrvatske i BiH koje su stvorile toplu i ujedinjenu atmosferu. Mladí i stari zajedno su uživali u plesu i glazbi, dok je HKU Velebit donirao 417 EUR Hrvatskoj katoličkoj zajednici za humanitarne svrhe, naglašavajući važnost solidarnosti. Ova proslava, koja je okupila rekordan broj sudionika, bila je više od obične zabave, bila je snažan izraz očuvanja hrvatskog jezika, tradicije, vjere i kulturnog identiteta, s posebnim naglaskom na odgoj mladeži u duhu zajedništva. Zajedničkim naporima svih sudionika, ova Nikolinjska fešta ostaje trajno urezana u sjećanja Hrvata na Bodenskom jezeru te zaslužuje nominaciju za događaj godine zbog svog bogatog programa, značaja za zajednicu i snage povezanosti koju je pokazala.
Fenix-magazin/Priredila: Marijana Dokoza
