Prema podacima Zavoda za statistiku u Njemačkoj, radnici su u 2023. godini u prosjeku bili na bolovanju 15,1 radni dan.
Ekonomski učinak na gospodarstvo zbog previše bolovanja je ogroman. Njemački institut za sigurnost i zdravlje na radu procjenjuje gubitke proizvodnje na 128 milijardi eura samo za 2023. godinu.
Gospodarstvenici i udruge upozoravaju na ekonomske posljedice, među kojima su niži gospodarski rast i veća socijalna davanja. Šef Allianza Oliver Bäte predložio je da radnici više ne bi trebali imati plaćen prvi dan bolovanja, što je izazvalo raspravu.
Druga ideja je model nagrađivanja radnika u obliku bonusa za svaki mjesec bez otvaranja bolovanja, tako reći bonus za prisustvo radnicima. FDP podržava model bonusa. Neke su tvrtke već isprobale model u praksi.
Stopa bolovanja je ipak porasla: iskustva s prijevozničkim tvrtkama
Osobito se mnoge prijevozničke tvrtke u Njemačkoj bore s nedostatkom osoblja i velikim brojem otvorenih bolovanja. Prema časopisu Manager, Hamburger Hochbahn svojim radnicima isplaćuje bonus za prisustvo u iznosu od 615,62 eura po polugodištu. Za pripravnike taj bonus iznosi 566,67 eura.
Odbitak se ostvaruje tek od 3. radnog dana bolovanja u polugodištu; od 17. radnog dana bolovanja ne isplaćuje se bonus.
“Ovo se pokazalo uspješnim za nas već duže vrijeme”, rekao je glasnogovornik tvrtke za časopis. Međutim, stopa obolijevanja ipak je porasla nakon pandemije koronavirusa.
Slično to vidi i prijevoznička tvrtka iz Kiela KVG. Tvrtka plaća bonus za prisutnost do 1.000 eura godišnje.
A model je barem djelomično stigao i u Köln. Radnici kölnskog prijevozničkog poduzeća KVB dobivaju opći godišnji bonus ako poduzeće ekonomski dobro posluje. No, to se može individualno prilagoditi ako radnik dolazi na posao češće od prosjeka, pišu njemački mediji.
Ideje za visoke stope bolovanja u automobilskoj industriji
Automobilska industrija i njezini dobavljači posebno su pogođeni visokim stopama bolovanja – s negativnim posljedicama, kaže šef Daimlera Ola Källenius: “Ako je, pod istim uvjetima proizvodnje, stopa bolovanja u Njemačkoj ponekad dvostruko veća nego u drugim europskim zemljama, to ima ekonomske posljedice.”
Međutim, tvrtka više nema bonus za prisustvo. Daimler je ukinuo bonus krajem 2019. nakon samo dvije godine. Tvrtka nije objasnila razloge za ovaj poslovni potez.
Umjesto toga, oslanjaju se na više zdravstvenih ponuda kao što su besplatna cijepljenja protiv gripe, zdravstveni pregledi, programi za povratak ili treniranje, rekao je Daimlerov glasnogovornik za njemačke medije.
Situacija je drugačija za proizvođača plastike i dobavljača automobila BIA iz Solingena.
Tvrtka se bori s visokom stopom otvorenih bolovanja: stopa bolovanja ovdje je sada iznosila devet posto, pišu njemački mediji. Prije pet godina ta je stopa bila šest do 6,5 posto. Bonus za prisustvo je stoga dostupan u produkciji od srpnja. Radnici dobivaju dobrih deset posto više plaće, što tvrtku košta i do 80.000 eura mjesečno. Ovo se tvrtki isplati: stopa bolovanja pala je za tri postotna boda.
Radnici u “zlatnom statusu”
I američki proizvođač automobila Tesla također se oslanja na bonus. U njemačkoj tvornici u Grünheideu radnici mogu postići određeni status, koji je povezan s bonusom za pohađanje na kraju godine – do 1.000 eura moguće je u takozvanom “zlatnom statusu”. Ali Tesla također voli koristiti druge metode ako sustav poticaja ne funkcionira.
Kada se stopa bolovanja u tvornici popela na 17 posto u kolovozu, generalni direktor André Thierig i menadžer ljudskih resursa Erik Demmler iznenada su posjetili domove nekih radnika koji su bili na bolovanju. Službeno, tvrtka je u to vrijeme rekla da je to učinila zbog zabrinutosti, a ne iz zbog kontrole.
Zdravstvena industrija: Previše dana odsutnosti u sestrinstvu
Trenutačni podaci krovne organizacije BKK za 2023. godinu o bolovanjima su alarmantni: njegovatelji su u prosjeku izostajali 22,4 dana. Hamburške klinike Asklepios stoga su raspravljale o uvođenju bonusa za nagradu u kolektivnom pregovaračkom sporu s Verdijem u ožujku 2024. godine. Verdi se jasno izjasnio protiv bonusa.
Osim moralne rasprave, učinkovitost bonusa je kontroverzna. Znanstvenici Dirk Sliwka, Jakob Alfitian i Timo Vogelsang istraživali su u studiji mogu li doista dovesti do manjeg broja bolovanja. Zajedno s lancem supermarketa ocjenjivali su ponašanje grupa s i bez bonusa za posjećenost. Rezultat: Zaposlenici su čak češće javljali da su bolesni jer im je bonus signalizirao da je prihvatljivo ne dolaziti na posao. Osjećali su se manje krivima što su ostali kod kuće iako možda nisu bili bolesni.
Osim toga, porast izostanaka s posla posljednjih godina uglavnom je posljedica psihičkih bolesti.
S jedne strane, takve se bolesti danas bolje prepoznaju i stoga se češće dijagnosticiraju. Ono što je također od male pomoći zdravstvenoj statistici je veliki broj respiratornih infekcija, koje su do 2022. bile suzbijane korona mjerama, a sada su još veće.
Fenix-magazin/SČ
