Nakon duže pauze vraćamo se na najveći sajam knjiga u Frankfurtu.
Piše: Aleksandra Brnetić
„Nakon dvije godine pauza vraćamo se na najveći sajam knjige, medija i ideja u svijetu biznisa povezanog s izdavačkom industrijom. Kao Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske gospodarske komore koordiniramo nacionalni štand koji financira Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske. Na nacionalno, jasno prepoznatljivom štandu, koji je na 38 kvadrata, bit će izložena recentna produkcija, to znači nova, ovogodišnja produkcija, ali i iz zadnje dvije godine kad nas nije bilo. 24 nakladnika izložit će 160 naslova i to je 160 knjiga koje mogu biti predmet interesa na stranom tržištu.“, kaže Slavko Kozina, koji je krajem lipnja ove godine ponovno izabran za predsjednika Zajednice nakladnika i knjižara, tog ceha važnog za hrvatsku kulturu i civilizaciju.
Četrdesetgodišnji Kozina, po struci ekonomist, a poslom na mjestu direktora prodaje i marketinga u nakladničkoj kući „Naša djeca“ iz Zagreba, koja o potrebama najmlađih čitatelja brine od 1948. godine, usmjerenje hrvatskih izdavača na strana tržišta obrazlaže temeljnim karakterom i najbitnijim usmjerenjem Frankfurtskog sajma knjiga: „Oni ljudi koji su poslovno vezani uz sajmove za maloprodaju ne znaju da je Frankfurtski sajam poslovni sajam bar što se tiče ne-njemačkih zemalja. U Frankfurtu se prodaju prava za distribuciju i kupovanje u trećim zemljama. Dakle, u Frankfurtu se prodaje hrvatska književnost i publicistika i hrvatske dječje knjige i slikovnice.“
Knjige, fikcionalne i nefikcionalne, koje će se strancima nuditi na prodaju, na prevođenja pa time i za izdavanje, rezultat su izbora organizacijskog odbora Ministarstva kulture i medija, a na prijedlog Društva hrvatskih književnika, Hrvatskog društva pisaca i Hrvatskog društva dječjih pisaca i književnika.
Od fikcionalnih sadržaja sve su to romani koji su u zadnje tri godine dobili jednu od značajnih nacionalnih nagrada, neki i više nagrada: „Zemlja bez sutona“ Marije Andrijašević / Fraktura, „Putujuće kazalište“ Zorana Ferića / V.B.Z., „Voda, paučina“ Nade Gašić / Sandorf, „Vošicki“ Marka Gregura / Hena com, „Nadohvat“ Ene Katarine Haler / V.B.Z., „Okretište“ Damira Karakaša / Disput, „Crvena voda“ Jurice Pavičića / Profil knjiga, „Mladenka Kostonoga“ Želimira Periša / Ocean more, „Sine, idemo kući“ Ivice Prtenjače / V.B.Z. i „Ljeta s Marijom“ Olje Savičević Ivančević / Fraktura.
Od nefikcionalnih izdanja, onih čiji autori pišu o stvarnim događajima, a događaji im se temelje na činjenicama, nudi se knjiga „Ne možeš ti to“ Borisa Perića i Tomislava Pletenca / Naklada Ljevak, „Magija na hrvatskome povijesnom prostoru“ Denvera Vukelića / Školska knjiga, „Ljubav oko svijeta“ Davora Rostuhara / Klub za ekspedicionizam i kulturu i „Potresi: divovi koji se ponekad bude“ Hrvoja Tkalčića / Naklada Ljevak.
Inozemni nakladnici, urednici i zastupnici, odnosno literarni agenti imat će priliku upoznati se s rezultatima poticajne sheme za prijevode hrvatskih autora na strane jezike za prošlu i ovu godinu. Drugim riječima, uz ponudu ide i državni financijski poticaj.
U žarištu ovogodišnje promocije i ponude su i ilustratori knjiga. O tome Slavko Kozina: „Uz to ćemo imati petnaest ilustratora, predstavljenih s ilustracijama njihovih matičnih udruga. Inače, hrvatska ilustracija je jako konkurentna. Ona je trajno i kontinuirano prisutna u svim segmentima danas vrlo razgranate inozemne ilustratorske scene. Pa kako je ovo naše dȏba dȏba digitalnih rješenja, online rješenja, koja su prisutna na internetu, i kako slike uvijek govore više od riječi, a ilustracija o identitetu naroda, ona nam je brend zemlje na materijalan, snažan, priopćiv, ali i koristan način.“
Listu ilustratora čine: Klasja Habjan, Hana Vrca, Klara Rusan, Vanda Čižmek, Ivan Stanišić, Vedran Klemens, Manuel Đumberac, Ivana Guljašević, Agata Lučić, Ivana Pipal, Stipan Tadić, Hana Tintor, Vendi Vernić, Andrea Petrlik Huseinović i Dominik Vuković.
Predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara osvrnuo se i na hrvatsku dijasporu i na njen interes: „Nadamo se da će naša dijaspora na štandu prepoznati izdanja koja su predmet njenog interesa, a ne nudimo ih stranim kupcima jer te knjige ne možemo plasirati u Francusku, Španjolsku i na druge kontinente naprosto zato što se radi o temama vezanim za ideju nacije i za aktualne teme. Obećajem da će biti svega. Pazimo na to da posjetitelji našeg štanda nađu svaki nešto za sebe te da stoga bude zanimljivih publicističkih rješenja, stripova, dječjih slikovnica. U svakom slučaju kompletna ponuda je pod jednim zajedničkim nazivnikom: Dobro, kvalitetno i novo.“
Na sajmu, koji ove godine ugošćuje Španjolsku i njenu književnost, tri su hrvatska štanda, razmještena u dva paviljona, u četvorki i trici. Štand Hrvatske gospodarske komore kolektivni je štand Zajednice nakladnika i izdavača i na njemu su knjige svih njenih članica, svih dvadeset i četiri nakladnika, a nalazi se u paviljonu 4.0 / F 40. Dvije nakladničke kuće, „Fraktura“ iz Zaprešića i „Dječja knjiga“ iz Zagreba, imaju još svaka svoj posebni štand. „Fraktura“ je također u prizemlju četvorke, na adresi: 4.0 / B 83, a „Dječja knjiga“ Kašmir-prometa tradicionalno je u trici, zajedno s ostalim nakladnicima za djecu i mladež i može ju se naći na štandu: 3.0 / E 127.
Sajam je za građanstvo otvoren tri dana, od petka, 21. listopada, do nedjelje, 23. listopada, svaki dan od 9 sati do 18 sati i 30 minuta. Lako je doći do (vele)sajma. Prepoznatljivi putokazi vode posjetitelje do ulice Ludwig-Erhard-Anlage 1, na jugu Westenda, a plan izložbenih paviljona nalazi se na: https://catalog.services.book-fair.com/de/gelaendeplan/ Ulaznica za jedan dan košta 25 eura, a s popustom 15 eura. Nema nikakvih pandemijskih ograničenja!
Ovogodišnji sajam, na kojem će nastupiti 4000 izlagača iz 95 zemalja i koji na 20 adresa diljem grada organizira „Bookfest 2022“ – četrdeset popratnih večernjih manifestacija, još nije ni počeo, Slavko Kozina već razmišlja i planira za iduće dvije godine: „Ima još jedan detalj, a to je da je sljedeće godine zemlja partner Slovenija. Jako je važno da prokolaju te veze, i nakladničke i uredničke sa Slovencima. Jer kod jednog tako velikog nastupa, kao što je Frankfurtski sajam knjiga, događa se i razmjena ideja. Kad vam je zemlja gost, kad je zemlja u fokusu, na malu zemlju kao što je Slovenija, mogu se u programskom dijelu nasloniti i susjedi koji su povezani zajedničkim prostorom i zajedničkim temama. Stoga pretpostavljam da će za 2024. biti prostora za ozbiljniju i konkretniju promociju hrvatske književnosti, i ne samo književnosti. Na kraju krajeva, ta zona interesa gotovo je pa ista, ti mitteleuropski pristupi su isti. Mi ih doduše začinimo malo s Mediteranom, odnosno onim panonskim dijelom, ali i balkanskim – od tog ne treba bježati!, a to je ono što oni nemaju. Ima Balkana i u Sloveniji, pa i u Beču. Kad bude predstavljanje Slovenije i njezine kulture, koja će se pokazati svijetu, to će biti dobra prilika da se naslonimo.“
Fenix-magazin/MMD/Aleksandra Brnetić
