Pri grijanju na lož ulje ili prirodni plin plaća se porez na CO2. Do sada su ih stanari morali nositi sami. To bi se trebalo promijeniti: od siječnja 2023. najmodavci će morati preuzeti do 95 posto. Odlučujući faktor je koliko je zgrada energetski učinkovita.
Država od svojih građana traži plaćanje toliko nameta da se lako nešto zaboraviili dođe do zabune. Takozvani porez na CO2 na snazi je od 2021. Prethodno su ga plaćali samo industrijski i energetski sektor, a od prošle godine cijene CO2 primjenjuju se i na sektore grijanja i prometa. Namijenjen je smanjenju emisija ugljičnog dioksida štetnih za klimu.
Prije su podstanari morali sami snositi klimatski porez na grijanje na lož ulje ili plin. To će se promijeniti od 2023. godine, kada bi svoj doprinos trebali dati i iznajmljivači, jer ipak su oni odgovorni za energetsko stanje stambene zgrade. Bundestag je nedavno usvojio odgovarajući nacrt zakona.
Klimatski porez: Ovako će se u budućnosti dijeliti cijena CO2
Zakonski uvjeti Pravilnika o troškovima grijanja do sada su nalagali da svi troškovi cijene CO2 završavaju na teret potrošača, odnosno najmoprimca; ovo potiče stanare da se štedljivo griju, ali ne potiče vlasnike da učine zgrade energetski učinkovitijima. Zato se sada poduzimaju protumjere s novim zakonom, Zakonom o raspodjeli troškova ugljičnog dioksida (CO2KostAufG).
Ubuduće će se cijena CO2 dijeliti između stanara i stanodavca prema višeslojnom modelu. Što je kuća manje prihvatljiva za klimu, to je veći udio stanodavca u troškovima. Trenutačno se primjenjuje cijena od 30 eura po toni CO2 koji se emitira prilikom grijanja i izgaranja goriva. Postupno će se povećavati do 55 eura do 2025.
Za nestambene zgrade uvest će se paušalno rješenje 50-50, pri čemu će stanari i najmodavci dijeliti troškove. U slučaju stambenih zgrada, stanodavac mora izračunati emisiju ugljičnog dioksida po četvornom metru stambenog prostora i godini. Ova vrijednost se koristi za raspodjelu troškova, kao što je prikazano u tablici.
| CO2 | Udio stanodavca | Udio podstanara |
|---|---|---|
|
< 12 kg CO2/m²/a |
100% |
0% |
|
12 bis<17 kg CO2/m²/a |
90% |
10% |
|
17 bis <22 kg CO2/m²/a |
80% |
20% |
|
22 bis <27 kg CO2/m²/a |
70% |
30% |
|
27 bis <32 kg CO2/m²/a |
60% |
40% |
|
32 bis <37 kg CO2/m²/a |
50% |
50% |
|
37 bis <42 kg CO2/m²/a |
40% |
60% |
|
42 bis <47 kg CO2/m²/a |
30% |
70% |
|
47 bis <52 kg CO2/m²/a |
20% |
80% |
|
>=52 kg CO2/m²/a |
10% |
90% |
Za razliku od nacrta zakona, čini se da je došlo do promjene u zadnjih nekoliko metara. Ako su vrijednosti posebno loše, stanodavac bi trebao snositi 95 posto troškova.
Promjene u računu za grijanje
Prema novom zakonu, najmodavac mora dati precizne podatke o izračunu udjela troška CO2 u računu za grijanje. Potrebno je navesti udio troškova CO2 koji se mogu pripisati najmoprimcu, klasifikaciju stana i osnovu izračuna.
Ako stanodavac ne iskaže udio u troškovima ugljičnog dioksida ili ne dostavi potrebne podatke, stanari mogu smanjiti svoj udio u troškovima grijanja za 3 posto.
Prema podacima udruge stanara, porez na CO2 za prosječan stan u stambenoj zgradi uzrokuje dodatne troškove od oko 67 eura godišnje za grijanje na plin i 98 eura za lož ulje.
Fenix-magazin/MMD
