Savezni sud pravde Njemačke presudio je da agent za nekretnine mora platiti 3.000 eura odštete ženi kojoj je uskraćeno razgledavanje stana zbog njezina pakistanskog imena, čime je potvrđeno da i agenti snose odgovornost za diskriminaciju. Sud je poručio da na tržištu stanovanja nema mjesta nejednakom postupanju te da se pravo na jednak pristup mora učinkovito štititi.
Diskriminacija na tržištu najma: Njemački Vrhovni sud naložio odštetu zbog uskraćene razgledavanja stana
Savezni sud pravde Njemačke (Bundesgerichtshof – BGH) donio je presudu od velikog značaja za borbu protiv diskriminacije na tržištu stanova. Prema odluci najvišeg njemačkog građanskog suda, osobe koje su pri traženju stana diskriminirane zbog etničkog podrijetla imaju pravo na odštetu i od strane agenta za nekretnine. U konkretnom slučaju, jedan je agent obvezan platiti 3.000 eura odštete jer je potencijalnoj najmoprimki uskratio razgledavanje stana zbog njezina stranog imena.
Tužiteljica Humaira Waseem, 30-godišnja žena pakistanskog podrijetla, u studenome 2022. putem interneta se prijavila za stan u okrugu Groß-Gerau u saveznoj zemlji Hessen, tražeći smještaj za sebe i obitelj. Prijava je odbijena uz obrazloženje da više nema slobodnih termina za razgledavanje. Međutim, kada je ista osoba, uz identične podatke o zaposlenju i prihodima, poslala prijave pod imenima Schneider, Schmidt i Spieß, ponuđeni su joj termini za razgledavanje stana.
Zbog očite razlike u postupanju, Waseem je protiv agenta za nekretnine podnijela tužbu i zatražila odštetu. Zemaljski sud u Darmstadtu prošle joj je godine dosudio 3.000 eura odštete te naknadu odvjetničkih troškova. Agent je na presudu uložio reviziju, nakon čega je slučaj dospio pred Savezni sud pravde u Karlsruheu.
U središtu rasprave pred BGH-om bilo je pitanje odgovornosti: može li agent za nekretnine odgovarati za kršenje Općeg zakona o jednakom postupanju (AGG), ako djeluje po nalogu najmodavca. Odvjetnik obrane tvrdio je da odgovornost snosi isključivo vlasnik stana, dok je odvjetnica tužiteljice upozorila da bi takvo tumačenje stvorilo ozbiljnu pravnu prazninu. Naime, u praksi su podstanari najčešće u kontaktu upravo s agentima ili upravama zgrada, a ne s često anonimnim najmodavcima.
Prvi građanski senat BGH-a potvrdio je presudu nižeg suda i jasno se izjasnio da je riječ o „jasnom slučaju diskriminacije“. Predsjedavajući sudac Thomas Koch istaknuo je da su i agenti za nekretnine obvezni poštovati zakonsku zabranu diskriminacije jer predstavljaju „usko grlo“ kroz koje potencijalni najmoprimci moraju proći kako bi došli do stana. U slučaju povrede tog načela, agenti su dužni nadoknaditi nastalu štetu.
Nakon izricanja presude, Humaira Waseem izrazila je olakšanje, istaknuvši kako joj je „veliki teret pao s ramena“. Dodala je da njezin slučaj pokazuje kako se isplati boriti za vlastita prava. Presudu je pozdravio i Njemački savez podstanara, poručivši da ona „nedvosmisleno potvrđuje da diskriminaciji na tržištu stanovanja nema mjesta“.
Fenix-magazin/MD
