Ako želite primati maksimalnu mirovinu u Njemačkoj nakon što dostignete standardnu dob za mirovinu, morate u svakoj godini staža zaraditi barem odgovarajući gornji limit za procjenu doprinosa.
Budući da se maksimalni mogući bodovi zarade neznatno mijenjaju svake godine, to ovisi o specifičnom razdoblju u kojem ste uplaćivali doprinose.
Na primjer, tijekom proteklih 45 godina (1980. do 2024.) mogli ste ukupno prikupiti do 87,56 bodova zarade. Pomnoženo s vrijednošću mirovine od 40,79 €, koja vrijedi od 1. srpnja 2025., to rezultira maksimalnom mirovinom od 3.572 eura, pišu njemački mediji.
Vaša mjesečna mirovina mogla bi biti čak i malo veća ako odete u mirovinu kasnije od standardne dobi za mirovinu. S jedne strane, dodatni doprinosi povećavaju vašu mirovinu.
S druge strane, povećavate faktor pristupa. Svatko tko ode u mirovinu dvanaest mjeseci kasnije povećava svoje stečeno pravo na mirovinu za 6 posto (12 x 0,5 posto).
Postiže li to itko zapravo?
U konačnici, maksimalna mirovina je izračunata brojka koju gotovo nitko ne postiže. Uostalom, osoba bi morala zarađivati iznad granice procjene doprinosa prilikom početka rada i održavati taj prihod desetljećima do mirovine.
Zapravo, prema podacima Njemačkog mirovinskog osiguranja, samo nekoliko tisuća ljudi zapravo prima više od 3.000 eura zakonske mirovine. To odgovara otprilike 0,1 posto svih osiguranih osoba.
Realniji izračun koji vrijedi za većinu
Realniji izračun temelji se na takozvanoj standardnoj mirovini. To je mirovina koju prima statistički “standardni umirovljenik” koji je zaradio točno prosjek svih osiguranih osoba tijekom 45 godina i u skladu s tim stekao 45 mirovinskih bodova.
To rezultira bruto standardnom mirovinom od oko 1.800 eura. Budući da ne dožive svi punih 45 godina staža, stvarna prosječna mirovina je još niža, oko 1.100 eura.
Doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje dugotrajne njege i dalje se odbijaju od bruto mirovina, a već nekoliko godina odbijaju se i porezi.
Fenix-magazin/SČ
