Rok za podnošenje prijave poreza na imovinu bit će produljen u cijeloj Njemačkoj pa umjesto do kraja, vlasnici nekretnina prijavu poreza na nekretnine mogu podnijeti do kraja siječnja 2023. Tako su odlučili ministri financija njemačkih saveznih zemalja.
Bavarski ministar financija Albert Füracker (CSU) rekao je u četvrtak (13. listopada) da bi produljenje roka za podnošenje prijava poreza na nekretnine za tri mjeseca značajno rasteretilo građane, poslovne i porezne savjetnike.
Prije tjedan dana pojavio se podatak kako svaki treći vlasnik kuće i stana nije predao svoju prijavu putem interneta. Ministar financija Christian Lindner (FDP) vodio je kampanju za produljenje roka podnošenja prijave poreza,
– U ovim vremenima svi imamo druge i važne stvari za raditi, druge i veće brige, rekao je Lindner. Najavio je da će tražiti pregovore sa saveznim zemljama kako bi se rok produžio za nekoliko mjeseci.
Od 2025. trebao bi se primjenjivati novi obračun poreza na nekretnine. Savezni ustavni sud je to zahtijevao jer su porezne uprave nedavno izračunale vrijednost nekretnine na temelju potpuno zastarjelih podataka, iz 1935. u Istočnoj Njemačkoj i iz 1964. u Zapadnoj Njemačkoj. Vrijednost gotovo 36 milijuna nekretnina treba ponovno procijeniti.
Poreznici trebaju podatke od svih vlasnika. Obično je riječ o parceli i stambenoj površini, vrsti građevine, godinama izgradnje i tzv. vrijednosti zemljišta koju vlasnici moraju učitati u svojevrsnu dopunsku poreznu prijavu putem poreznog softvera “Elster” ili portala Ministarstva financija. Stručnjaci su i prije početka upozoravali da bi moglo poći nešto po zlu jer je previše komplicirano.
Poreznici podatke dobivaju od 1. srpnja. Tehničke poteškoće pokazale su se tek nekoliko dana kasnije: “Elster” je privremeno bio paraliziran jer su mnogi građani htjeli istovremeno otvoriti stranicu s prijavom poreza na nekretnine. Čak i vlasnici parcela moraju dati izjavu, pored milijuna vlasnika kuća i stanova.
Porez na imovinu jedan je od najvažnijih izvora prihoda općina. Riječ je o godišnjem porezu na vlasništvo nad zemljištem i zgradama, ali ga stanodavac može prenijeti i na stanare putem računa za režije. Za većinu vlasnika stanova riječ je o nekoliko stotina eura godišnje, no za vlasnike stambenih zgrada često se radi o četveroznamenkastim iznosima.
Fenix-magazin/MD