Ministarstvo unutarnjih poslova pustilo je u javno savjetovanje nacrt izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu kojim se predlaže znatno jednostavnije, lakše i brže stjecanje hrvatskog državljanstva hrvatskim iseljenicima kao oblik demografske mjere i afirmacije iseljeništva, odnosno lakši povratak u domovinu potomcima hrvatskih iseljenika, javlja Večernji list.
Tako se prijedlogom izmjena zakona ukida generacijsko ograničenje za stjecanje hrvatskog državljanstva potomcima iseljenika u ravnoj liniji i njihovim bračnim drugovima, što znači da će se državljanstvo moći steći bez obzira na to kada su se ti preci iselili iz Hrvatske.
Lakše do državljanstva
Dodatno je olakšanje što se ista kategorija potomaka, dakle čiji su preci u ravnoj liniji bili hrvatski državljani, oslobađa obveze poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma, hrvatske kulture i društvenog uređenja što je sadašnja obveza za stjecanje državljanstva.
Upravo su se treći i četvrti naraštaji hrvatskih iseljenika, koji su se željeli vratiti u Hrvatsku, žalili da im je prepreka u dobivanju državljanstva nepoznavanje hrvatskog jezika. Na to je u mjerama populacijske politike bila upozorila i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović.
Pojam iseljenik
Dodatno se prijedlogom izmjena zakona precizira pojam iseljenika iz Republike Hrvatske tako da se propisuje da se iseljenikom smatra osoba koja se iz Republike Hrvatske iselila prije 8. listopada 1991. godine.
Izmjenama zakona povećava se i dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine osobe koja je rođena u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj hrvatski državljanin, kako bi joj se dala mogućnost da sama podnese prijavu za svoj upis u knjigu državljana ako su njezini roditelji to propustili učiniti do njezine punoljetnosti, navodi se u zakonu. Normirana je i mogućnost stjecanja hrvatskog državljanstva podrijetlom, za punoljetne osobe, rođene nakon 8. listopada 1991. godine.
Fenix-magazin/MD/Večernji list
