Iako je deset godina nakon izbjegličkog vala koji je zapljusnuo Austriju postignut određen napredak u integraciji izbjeglica iz Sirije i drugih zemalja koje su nahrupile 2015. godine u ovu alpsku zemlju, šef austrijskog Zavoda za zapošljavanje odnosno Agencije AMS Johannes Kopf je rekao u petak navečer za austrijsku televiziju ORF, kako “ljudi još uvijek stoje na kolodvoru”. Metafora, kojom je želio ukazati gdje je po njemu i zašto zapela integracija izbjeglica u Austriji.
Iz Beča piše: Snježana Herek
Kopf se je posebno osvrnuo na integraciju Sirijaca i Afganistanaca na austrijsko tržite rada.
Komentirajući aktualne podatke, Kopf je rekao da je u Austriji zaposleno 35 posto pristiglih Sirijaca i 46 posto Afganistanaca, što je prema njegovom mišljenju “premalo”.
Šef austrijskog Zavoda za zapošljavanje je upozorio kako se ne smije zaboraviti da kretanje izbjeglica ”još nije završeno”, jer novi ljudi stalno pristižu. Stoga bi se, kako je napomenuo, skupine izbjeglica trebalo promatrati prema godinama njihovog dolaska, 2015., 2016. itd.
Prema sadašnjim podacima, vidljivo je da je potrebno negdje oko dvije godine, da se zaposli oko polovice izbjeglica, rekao je Kopf naglasivši još jedan veliki problem uključivanja izbjeglica na austrijsko tržište rada, a to je visoka stopa nepismenih došljaka.
Pokazalo se je da se tražitelji azila koji su došli nakon 2022. godine teže je integrirati na tržište rada nego one prethodno pristigle.
Kopf je to objasnio na sljedeći način:
“U početku su ljudi u Austriju dolazili iz “uređenih života”. Sada dolaze ljudi koji su godinama bili u izbjegličkim kampovima. Godine 2015. broj izbjeglica koji su imali samo četiri razreda Osnovne škole iznosio je 16 posto. Trenutno imamo 38 posto analfabeta, dakle ljude koji ne znaju ni pisati ni čitati”, rekao je Kopf.
Kako ne bi baš sve izgledalo posve crno što se tiče izbjeglica na austrijskom tržištu rada, šef austrijskog AMS-a je rekao kako postoji i niz pozitivnih aspekata. Kao primjerice da je trenutno u Austriji zaposleno 60.000 Sirijaca, Iranaca i Iračana.
Tisuće njih, prema Kopfovim riječima su već tako dobro integrirani u austrijsko društvo da su u međuvremenu postali austrijski državljani. Međutim postoji i suprotno tvrdi šef AMS-a izrazivši se metaforički: “Imamo i ljude koji koji još uvijek stoje, u određenom smislu, na kolodvoru”, tj, ljude kod kojih integracija jednostavna nije uspjela.
Kao tri velike greške navedenog stanja Kopf je naveo: Postupci za dobivanje azila u Austriji “trajali su predugo”. Rezultat toga je da su ljudi stekli “simptom dugotrajne nezaposlenosti” već prije nego što su uopće imali pristup tržištu rada”, rekao je Kopf.
Prema njemu, drugi razlog neuspjele integracije leži i u tome da je početkom 2018. godine, tadašnja austrijska savezna Vlada sastavljena od Narodne stranke (ÖVP) i krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ), potpuno ukinula financiranje integracije. A treći je, što Izbjeglice nisu bile ravnomjerno raspoređene po Austriji. Njih čak 75 posto nalazi se u Beču. Osim toga 30 posto izbjeglica, godinu i pol nakon što su se prijavili Zavodu za zapošljavanje (AMS), još uvijek ne govori njemački jezik.
Kopf je rekao kako uspjeh integracije stranaca u austrijsku sredinu ovisi o obje strane. Dakle, mora biti dvosmjerna. Pojasnio je da se radi se o tome da pristupi izbjelicama, pojasnimo im što od njih očekuje, i u tome im se pomogne.
Prema Kopfovom mišljenju, s obzirom na ne baš ružičasta demografska kretanja u Austriji, sada bi bilo dobro izbjeglice preraspodijeliti po austrijskim saveznim pokrajinama. Ima ih devet, a ne da je njih 75 posto samo u Beču. I ono što pritom drži posebno važnim – pomoći im da se integriraju.
Šef AMS-a, kako je rekao, protiv je ideje smanjenja socijalnih naknada kao vrste pritiska na izbjeglice da se moraju integrirati. To bi, kako je Kopf rekao, teško prošlo jer je protiv pravnih odrednica EU-a, a na drugoj bi strani dovelo do siromaštva djece, što se također ne želi.
U svakom slučaju, deset godina koje su promijenile i preoblikovale Austriju, koja više nije ono, što je nekoć bila.
Fenix-magazin/IK/Snježana Herek
