Gotovo 1.900 ljudi moralo je napustiti Austriju u prva tri mjeseca 2026. godine, pišu austrijski mediji.
Najveća skupina njih bila je iz istočne Europe. Dodatnih 1.700 otišlo je dobrovoljno. Osim toga, status zaštite, što znači azil ili supsidijarna zaštita, opozvana je u gotovo 1.100 slučajeva. Manje izbjeglica primljeno je u Austriju prema takozvanoj Dublinskoj uredbi nego što ih je prebačeno u druge europske zemlje.
Točno 1.882 osobe prisilno su udaljene iz zemlje u prvom tromjesečju. 1.658 osoba je deportirano, a ostatak spada pod Dublinske slučajeve. Dublinska uredba odnosi se na izbjeglice za koje se sumnja da je odgovorna druga država članica EU jer je tražitelj azila prvobitno registriran u toj zemlji EU. U 423 slučaja druge zemlje pristale su primiti pojedince. Stvarni transferi dogodili su se 224 puta. S druge strane, Austrija se proglasila odgovornom u 425 slučajeva. Zapravo, samo 119 osoba je zapravo ušlo u Austriju ovom rutom.
Prema statistikama, bilo je 1.693 dobrovoljnih odlazaka, od kojih je više od polovice bilo potpomognuto. Postoje značajne razlike između građana različitih nacionalnosti. Dok je od 529 odlazaka Slovaka samo 30 bilo dobrovoljno, a od 322 Mađara samo 23, samo je jedanaest Sirijaca prisilno deportirano, dok je 268 dobrovoljno napustilo zemlju.
Sirijci posebno pogođeni postupcima opoziva
Prema nedavno objavljenoj imigracijskoj statistici, pokrenut je 3.061 postupak opoziva. Sirijci su bili pogođeni u 1.971 od ovih slučajeva. Građani Sirije također su imali najveću vjerojatnost da im bude opozvan azil i supsidijarna zaštita, i to u 502 slučaja, a slijede Rusi s 359 slučajeva. Srbi su na vrhu popisa za odluke o povratku. Što se tiče deportacija građana EU i građana trećih zemalja korisnica, Rumunji, Slovaci i Mađari bili su daleko najčešće pogođeni, također u smislu istodobne zabrane boravka.
Pritvor do deportacije najčešće je pogađao Srbe, a slijede Indijce i Turke. Određen je gotovo 700 puta. U 64 od ovih slučajeva odabrana je manje restriktivna mjera.
272 pozitivne prognoze za spajanje obitelji
Što se tiče spajanja obitelji, koje je obustavljeno do sredine godine uz humanitarne iznimke, pozitivne prognoze izdane su u 272 slučaja, što uglavnom dovodi do priznavanja. Sirijci čine najveću skupinu, a slijede ih Somalijci. Sveukupno, broj pozitivnih prognoza bio je znatno veći od broja negativnih (165).
Privremena zaštita ostaje dozvola boravka prvenstveno dodijeljena raseljenim osobama iz Ukrajine. U prvom tromjesečju izdane su im 3.223 dozvole boravka. 742 od ovih Ukrajinaca bili su maloljetnici.
48 istraga o dobi maloljetnosti
U prvom tromjesečju provedeno je 48 istraga radi provjere dobi tražitelja azila. U 72 posto slučajeva potvrđena je sumnja da su podnositelji zahtjeva punoljetni, što ih stavlja u nepovoljan položaj u postupku.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) daje sveukupno pozitivnu ocjenu: „Četrdeset osoba koje ilegalno borave u Austriji mora svaki dan otići. To znači više deportacija nego novih zahtjeva za azil u prvom tromjesečju.“ On se poziva na činjenicu da je u prva tri mjeseca podneseno samo 1074 izvorna zahtjeva za azil, što znači od osoba koje su nove u zemlji, a time ni trećina onih koji su napustili Austriju, bilo prisilno ili dobrovoljno (ukupno 3.575).
Fenix-magazin/SČ
