U Dubrovniku je sinoć održan okrugli stol posvećen jednoj od najvažnijih tema za budućnost grada – demografskim promjenama koje Dubrovnik osjeća u školama, vrtićima i obiteljima.
Pad broja stanovnika, kontinuirani odlazak mladih, dolazak novog stanovništva te ubrzano starenje društva stvaraju izazove koji, kako je poručeno na skupu, „ne mogu stati u okvire jedne politike ni jedne institucije – već zahtijevaju zajednički odgovor svih nas“.
Sudionici su tijekom večeri otvorili pet tematskih cjelina: strukturu stanovništva, uvjete života i obiteljsku politiku, tržište rada i turizam, migracije te očekivanja od predstojećeg Zakon o demografskoj revitalizaciji. Cilj je bio sagledati stanje i ponuditi prijedloge za dugoročnu demografsku stabilnost grada.
Što kažu demografi i statistika
Moderator skupa, povijesni demograf, izv. prof. dr. sc. Marinko Marić, upozorio je da je prosječna starost stanovništva Dubrovnika iznad 43 godine. Prema njegovim podacima, proteklih dvadesetak godina broj stanovnika grada smanjio se za oko 5 %, udio starijih osoba značajno je narastao, a broj rođenih i novorođenčadi pao. Prema Mariću, iako dio populacije dolazi useljavanjem, taj trend više ne pokriva prirodni pad i starenje stanovništva bez sustavnih mjera, demografska slika Dubrovnika dugoročno gubi na stabilnosti.
Sličan je stav iznio i demograf izv. prof. dr. sc. Marin Strmota, koji je naglasio da je demografska situacija u Dubrovniku manje ideološko, a više ekonomsko pitanje. Istaknuo je da ni samo doseljavanje ne znači revitalizaciju ako doseljenici nemaju uvjete da se trajno integriraju. Strmota je također upozorio da je jedna od ključnih slabosti Dubrovnika sve manji broj žena u fertilnoj dobi, što dodatno sužava demografsku bazu.
Stanovanje – preduvjet za obitelji i rast
Prelazak mladih obitelji iz središta Dubrovnika u okolna područja, prvenstveno u Župu dubrovačku i Konavle, ilustrirao je gradonačelnik Mato Franković. Objasnio je kako su razlog toga visoke cijene nekretnina, ali i činjenica da su mnogi nekadašnji stanovi pretvoreni u prostor za kratkoročni najam, što onemogućuje mladim obiteljima da ostanu u gradu. Franković je naglasio da bez stambenog prostora za mlade obitelji nema ni održivog porasta nataliteta. „Obitelj je temelj društva, a bez da ste osigurali obitelji mjesto stanovanja ovdje, nema nataliteta“, rekao je te predstavio gradski program poticaja za stambeno zbrinjavanje mladih.
Uloga države mjere za poticanje rađanja i povratak iseljenika
Prema ministru demografije i useljeništva Ivanu Šipiću, Dubrovnik je demografski i starenjem u rangu prosjeka Europske unije, što globalne trendove ne čini manje zabrinjavajućima. Vlada, rekao je, pojačava sredstva za porodiljne i roditeljske naknade te planira da novo zakonsko rješenje dodatno ojača pronatalitetnu i obiteljsku politiku. Šipić je također komentirao da strah od „zamjene stanovništva“ dolaskom stranih radnika nije utemeljen: statistike pokazuju da je broj stranih radnika pao. Po njegovom mišljenju, država kroz zakon o useljeništvu želi regulirati dolaske na način koji neće narušiti demografsku i socijalnu strukturu.
Demografski miks: rađanje + promišljene migracije
istaknuti demograf i savjetnik ministra, doc. dr. sc. Stjepan Šterc, predstavio je dva modela demografske revitalizacije: klasični, poticanje rađanja kroz socijalne mjere te selektivni, planski imigracijski model. Naglasio je da je ovaj drugi model često zanemaren, i da bi njegova primjena mogla donijeti brze i konkretne rezultate – povratak mladih obitelji s djecom i popunjavanje demografske praznine. Šterc je upozorio i da je struktura dubrovačke ekonomije, snažno oslonjena na turizam i sezonalnost, dodatni izazov. U takvim uvjetima, poručio je, treba razvijati socijalne politike koje omogućavaju stabilnije i dugoročnije životne uvjete.
Vjera, zajednica i obnova života
Crkvenu perspektivu dao je dubrovački biskup Roko Glasnović. Naglasio je važnost crkvenog učenja o otvorenosti životu i obitelji te podsjetio da Dubrovačka biskupija velik broj stanova stavlja na raspolaganje mladim obiteljima. Također je istaknuo angažman biskupijskog Caritasa u pomoći obiteljima, te pozvao društvo na zajedničku brigu o obiteljima i demografskoj obnovi. „Živjet će ovaj narod i Hrvatska“, zaključio je Glasnović, izražavajući nadu da će zajedničkim naporima, Crkve, države, lokalne samouprave i zajednice, Dubrovnik ostati i dalje dom mladim obiteljima.
Zaključak – demografija kao svakodnevni život
Uvodni i završni komentar dao je prof. Marić: demografija nije samo statistika – ona je svakodnevni život, sigurnost obitelji i budućnost Dubrovnika. A danas, kada demografska slika ukazuje na jasno definirane trendove, poručio je, nema mjesta za polovična rješenja. Samo zajedničkim i koordiniranim djelovanjem države, grada, akademske zajednice, Crkve i građana moguće je usmjeriti Dubrovnik prema demografskoj stabilnosti i vitalnosti.
Govoreći o budućnosti Dubrovnika, Marić je podsjetio i na stihove: „Dubrovačka su dječica najljepša na svijetu“ te poručio da Dubrovnik mora ostati grad u kojem djeca imaju važno mjesto, obitelji svoju sigurnost, a zajednica svoju snagu. Tako čuvamo ne samo grad, nego i njegov identitet i budućnost.
Fenix-magazin/MD/
