Hrvatskoj matici iseljenika dodijeljena je zahvalnica za dugogodišnju suradnju s Filozofskim fakultetom u očuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske.
Svečana dodjela zahvalnica suradničkim institucijama u povodu 150. obljetnice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu održana je u glasovitoj dvorani VII Filozofskog fakulteta, 27. lipnja 2025.
U svom pozdravnom govoru dekan Filozofskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Domagoj Tončinić među ostalim je kazao: „Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu obrazovao je izrazito veliki broj stručnjaka s područja i polja društvenih i humanističkih znanosti. S obzirom na to da je jedna od najstarijih sastavnica modernog Sveučilišta u Zagrebu, te od osnutka najveća sastavnica po broju upisanih studenata na Sveučilištu, a time i na cijelom hrvatskom prostoru, zasigurno nije pretjerana tvrdnja da je Filozofski fakultet hrvatskom društvu dao najveći broj visokoobrazovanih kadrova od svih visokoškolskih ustanova. U kvantitativnom smislu Filozofski fakultet stoga je dao najveći doprinos intelektualnom razvoju hrvatskog društva u proteklih 150 godina, i neosporno značajno doprinio svim sferama hrvatskog društva.“
Među 22 institucije s kojima Filozofski fakultet surađuje, zahvalnicu je primila i Hrvatska matica iseljenika za dugogodišnju suradnju u očuvanju nacionalnoga i kulturnoga identiteta, materinskoga jezika te običaja Hrvata koji žive izvan Republike Hrvatske. U ime ravnatelja Hrvatske matice iseljenika profesora Mije Marića zahvalnicu je primila profesorica Vesna Kukavica, rukovoditeljica Matičina Odjela za nakladništvo.

Priznanju su, uz ostale Matičine djelatnike, velik doprinos dale rukovoditeljice Matičina Odjela za obrazovanje i znanost profesorice Lada Kanajet Šimić i njezina prethodnica Silvija Letica, koje su razvile bogatu suradnju s profesorima i znanstvenicima Filozofskoga fakulteta u realizaciji najdugovječnijih Matičinih programa poput Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture te Male škole hrvatskoga jezika i kulture, kao i niza Matičinih inovativnih projekata digitalne epohe.
U 21. stoljeću suradnja se još više razgranala između dviju institucija, otkada Hrvatska matica iseljenika surađuje, uz spomenuti Odsjek za kroatistiku, s Odsjekom za povijest, zatim s Festivalom povijesti – Kliofestom, ali i s Odsjekom za etnologiju i kulturnu antropologiju, Odsjekom za sociologiju, kao i Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti i slično.
U području dodirnog jezikoslovlja dvije su institucije primile i prestižnu Nagradu Ljudevit Jonke, tiskavši u Matičinu Odjelu za nakladništvo knjigu dr. sc. Aleksandre Ščukanec pod naslovom „Njemačko-hrvatski jezični dodiri u Gradišću“ (2011.).
Primivši priznanje za uspješnu dugogodišnju suradnju između Filozofskoga fakulteta i Hrvatske matice iseljenika iz ruku dekana izv. dr. sc. Domagoja Tončinića, kolegica Kukavica zahvalila je za sve zajedničke kreativne programe, simpozije, znanstvene skupove i projekte, koje su realizirali naraštaji Matičinih djelatnika s istaknutim profesorima i znanstvenicima Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na obostrano zadovoljstvo.
Sažeto, suradnja dviju institucija traje dulje od sedam desetljeća (1951.), ojačavši posljednjih šezdesetak godina od kada uspješno djeluje Croaticum – Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1962.) i to kao ključno mjesto poučavanja i učenja hrvatskoga kao drugoga, stranoga i nasljednog jezika mladih hrvatskih korijena iz cijeloga svijeta, uz ostale ljubitelje hrvatskoga jezika i kulture.
Filozofski fakultet je započeo s radom akademske godine 1874./1875. Danas Filozofski fakultet ima 23 odsjeka, 130 katedara, 8 zavoda, 15 centara, 3 inozemna kulturna centra i zajedničku izuzetno dobro opremljenu knjižnicu uključujući literaturu o stvaralaštvu Hrvata izvan RH, a pohađa ga više od šest tisuća studenata svake akademske godine, među kojima studiraju i mladi iz hrvatskog iseljeništva iz 47 zemalja svijeta.
Fenix-magazin/MMD/Snježana Radoš