Datum izlaska iz arbitraže o Piranskom zaljevu za Hrvatsku je važniji od datuma objavljivanja odluke

Za Hrvatsku je važniji datum 29. srpnja 2015. kada je Sabor donio odluku o izlasku iz kontaminirane arbitraže od 29. lipnja ove godine kada će arbitražni sud objaviti svoju odluku, izjavio je u ponedjeljak u Bruxellesu hrvatski ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

 “Za nas 29. lipnja 2017. nije nikakav ključan datum, već srpanj 2015. kada je Hrvatski sabor donio odluku o izlasku iz arbitraže”, izjavio je Stier, komentirajući današnju objavu Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu da će  odluku o teritorijalnom sporu između Hrvatske i Slovenije vezano uz morsku granicu objaviti 29. lipnja.

  “Hrvatska ima jasan stav, arbitraža je kontaminirana, ona je za nas završena odlukom Hrvatskog sabora, koju smo mi implementirali. Učinili smo sve radnje potrebne prema Bečkoj konvenciji da Hrvatska iziđe iz toga procesa. Jasno je da je potrebno imati bilateralni dijalog sa Slovenijom, mi smo za to spremni”, dodao je Stier.

Arbitraza Piranski zaljevStier je istaknuo kako ne očekuje da zemlje članice EU-a ili međunarodna zajednica kažu da je bilo Hrvatska, bilo Slovenija u pravu, nego da smatraju da je to bilateralni spor i da se traži dijalog između Zagreba i Ljubljane, na koji hrvatska strana poziva i za koji je spremna.

Stier je podsjetio da Hrvatska i Slovenija imaju važeći sporazum – Sporazum o malogrančnom prometu i suradnju (SOPS), koji je usvojen i ratificiran još sredinom 90-tih godina, a koji je “artikuliran upravo na način da se izbjegnu bilo kakve neugodnosti za naše ili slovenske građane na hrvatsko-slovenskoj granici”.

 “Moramo raditi bilateralno da se riješi granični spor, ali za izbjegavanje incidenata treba implementirati SOPS”, dodao je.
Na upit očekuje li da UN pokrene postupak mirenja Stier je rekao da je to fakultativna mjera, da je Hrvatska učinila sve što predviđa Bečka konvencija te da postupak mirenja nije nužan za izlazak iz arbitraže.

Stieru je današnji sastanak Vijeća za vanjske poslove bio posljednji i na njegovo mjesto će uskoro doći Marija Pejčinović Burić.
“Što se tiče današnjeg sastanka, sa zadovoljstvom mogu reći da smo imali jednu jako dobru suradnju, kolege su mi zahvalili na suradnji, a ja sam ih zamolio da u istom duhu nastave s Marijom Pejčinović Burić, za koju sam uvjeren da će biti odlična ministrica vanjskih poslova”, rekao je Stier.

 Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.

Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove “teške povrede”, te je izrazila razočaranje kada je sud ocijenio da takve povrede nije bilo i zatim u novom sastavu nastavio s radom.

Hrvatska strana je za žaljenjem ustvrdila da je arbitražni sud propustio priliku sam sebe raspustiti i okončati rad nakon što je cijeli postupak izgubio svaki legitimitet.

Fenix-magazin/SIM

 

Povezano

Tomislav Šuta / Foto: Hina
35 GODINA OD BALVAN REVOLUCIJE: Šuta osudio napad na spomenik u Grahovu
Pismo (ILUSTRACIJA)/ Foto: Fenix (SC)
NAPUNILI STE 27 GODINA? Evo što ćete po prvi put dobiti od njemačke države
SKANDAL U POZNATOM HOTELU: Turistima iz Izraela u Sarajevu bacili putovnice u smeće
ČISTA MATEMATIKA: Hajduk bi bez Livaje jedva ostao u HNL-u
Gvardijan fra Marinko Vukman na proslavi blagdana Gospe od Karmela u Kijevu / Foto: Fenix (Hrvatin Vugdelija)
FRA MARINKO VUKMAN: Moj govor bio je teološki, a ne proklinjanje i želja nečije patnje ili smrti – govorio sam o ozbiljnosti obraćenja
TURSKI TV VODITELJ 22 GODINE VARAO NJEMAČKU: Primao socijalnu pomoć, a u Turskoj godišnje zarađivao 500 tisuća eura