Kirsten Evans je među prvim Dankinjama koji će morati čekati 70. rođendan za odlazak u punu mirovinu, ali njoj to ne pada na pamet.
Danski parlament usvojio je u svibnju zakon kojim će se do 2040. godine podići dob za mirovinu sa sadašnjih 67 godina na 70.
Ali Evans, 53-godišnja bankovna službenica dobrog financijskog stanja, rekla je da planira otići u mirovinu u dobi od 65 ili 66 godina čak i ako to znači da neće dobiti punu mirovinu.
„Mislim da ste s 70 godina stari”, rekla je za AFP. „Želite imati dobar život poslije umirovljenja”, rekla je.
Danska je uskladila dob za umirovljenje s očekivanim životnim vijekom i revidira je svakih pet godina.
Godine 2030. dob za umirovljenje povisit će se na 68, a 2035. na 69 godina.
Ali oni koji su rođeni nakon 31. prosinca 1970., uključujući Evans, morat će čekati da napune 70 godina.
Sve veći jaz
Malo ljudi u Danskoj zaista radi do starosne mirovine.
Godine 2022., kada je službena dob za mirovinu bila 67 godina, stvarna dob u kojoj su ljudi u prosjeku odlazili u mirovinu bila je oko 64, po podacima OECD-a.
Oko 20 posto umirovljenika u Danskoj odlazi u mirovinu jer ne mogu pronaći posao ili su previše bolesni da bi radili, rekao je Aske Juul Lassen, etnolog na Sveučilištu u Kopenhagenu, stručnjak za tu problematiku.
„Za tih 20 posto jako je bitno hoće li se dob za mirovinu ponovno povisiti”, rekao je i naglasio da „nejednakost raste s godinama života”.
Mogao bi se povećati jaz između onih koji mogu otići u mirovinu rano zahvaljujući tome što imaju dovoljno novca i onih koji to ne mogu, rekao je glavni ekonomist Danske sindikalne konfederacije Damoun Ashournia.
„Jako malo ljudi može zaista otići u mirovinu u službenoj dobi za umirovljenje. Naši članovi nisu među njima”, rekao je.
Camilla Rasmussen, 37-godišnja članica sindikata koja radi kao medicinska sestra na gastroenterologiji u bolnici u Kopenhagenu, vjeruje da fizički neće moći raditi do 70 godina starosti.
„To bi mi bilo zaista teško, prijeći svaki dan 10.000 koraka”, rekla je. „Kada bih bila ovdje sa 70 godina, mislim da to ne bi bilo pošteno prema pacijentima”, dodala je.
„Već danas vidimo da je dvije trećine naših članova otišlo u mirovinu prije službene dobi za umirovljenje. A to je zbog toga što su iscrpljeni i što su radili težak fizički posao”, rekao je Ashournia.
Revizija sustava
Danski mirovinski sustav sastoji se od nekoliko dijelova. Postoji univerzalna javna mirovina, koja trenutačno iznosi 7198 kruna ili 1130 američkih dolara na mjesec, plus dvije dodatne mirovine koje financira poslodavac uplatama u mirovinske fondove, obvezni i opcionalni.
Neki ljudi također privatno štede za mirovinu.
Ashournia je rekao kako vjeruje da je podizanje dobi za mirovinu na 70 godina jedni način da se financira dansku socijalnu državu.
„Kako stanovništvo stari i očekivani životni vijek raste, ako želimo osigurati jednake javne usluge kao danas, moramo osigurati javne financije”, rekao je.
Međutim, kritizirao je automatsko podizanje dobi za mirovinu svakih pet godina, što je na snazi od 2006.
Po tim pravilima, dob za umirovljenje 2070. bit će 74 godine.
Za Erika Simonsena, zamjenika predsjednika Konfederacije danskih poslodavaca, to je jedini put naprijed.
„To bi bilo najpametnije, da se sačuva sustav. Tako da što budemo stariji, malo dulje radimo”, rekao je.
Danska premijerka Mette Frederiksen (47) rekla je kako vjeruje da će biti potrebna revizija sustava kada dob za umirovljenje dosegne 70.
„Više ne vjerujem da bi dob za umirovljenje trebalo automatski podizati”, rekla je za dnevni list Berlingske u kolovozu 2024.
U skladu s revizijom vladine radne skupine, Danska sindikalna konfederacija rekla je da bi željela da se ritam podizanja dobi za umirovljenje uspori.
„U budućnosti, možemo je podići samo za pola godine za svaku godinu produljenja očekivanog životnog vijeka”, rekao je Ashournia.
Fenix-magazin/MMD/Hina
