Danijel Katičin, ravnatelj Parka prirode Vransko jezero uspješno realizira projekt pod nazivom „Centar za održivi aktivni turizam Biosfera Biograd“. Kaže kako će Biosfera omogućiti iseljenicima da se upoznaju i da dožive najbolje od njihove Domovine.
U razgovoru za Fenix-magazin.de Danijel Katičin je govorio o Biosferi kao poligonu za edukaciju, kako domaćih pružatelja usluga tako i samih posjetitelja, o značaju zaštite prirode i načinima kako to konkretno činiti.
FM: Kako je nastao projekt „Centar za održivi aktivni turizam Biosfera Biograd“ i tko ga provodi?
Već dugi niz godina u Hrvatskoj govorimo kako je podizanje kvalitete usluge u turizmu izravno povezano s produljenjem turističke sezone za što je najvažnije, osim „sunca i mora“ gostima ponuditi sadržaje koji će im omogućiti interakciju s onim domicilnim ljudima koji u malim mjestima, a koje masovni turizam još nije potpuno promijenio, proizvode zdravu hranu, vode stoku na ispašu u nenagrđen krajolik ili organiziraju druge aktivnosti koje su posjetiteljima zanimljive i poučne i u kojim sami mogu sudjelovati.
U Istarskoj županiji je već puno toga dobroga napravljeno pa se i kod nas u sjevernoj Dalmaciji i južnoj Lici osjećaju znatni pomaci.
Puno je pohvalnih individualnih inicijativa i kvalitetnih projekata te se osjeća potreba za umrežavanjem svih tih poduhvata. Turističke zajednice su, u tom smislu, poduzele određene korake, ali su teritorijalno ograničene na svoje gradove i općine osnivače Pokazalo se da su i županijske granice pretijesne za šira umrežavanja. Sve je više posjetitelja koji žele svoj odmor provesti u aktivnostima poput jedrenja i ronjenja na Kornatima, bicikliranja oko gornjeg toka Krke i, primjerice, planinarenja po Velebitu. Sve je više i agencija, klubova i udruga koje organiziraju i sprovode različite avanturističke oblike aktivnog odmora pa se i među domaćinima i među posjetiteljima sve više širi svijest kako je neophodno uložiti više truda kako bi se, općenito priroda, a napose prirodni fenomeni koji privlače veću, a neki od njih čak i masovnu posjećenost, morali još bolje zaštiti od negativnih posljedica turizma.
Nacionalni parkovi i parkovi prirode su i osnovani, prvenstveno, u svrhu zaštite prirode, iako ih javnost, nažalost još uvijek, više percipira kao turističke organizacije.
Organizirati posjećivanje atraktivnim prirodnim fenomenima, s jedne strane, a s druge te iste fenomene kvalitetno štititi je moguće samo ako se i domaćini i posjetitelji pridržavaju pravila zaštite prirode te se ta pravila sustavno promiču i dorađuju.
Projekt „Centar za održivi aktivni turizam Biosfera Biograd“ je nastao iz potrebe da se stručni kapaciteti Javnih ustanova nacionalnih i parkova prirode, dodatno usmjere ka edukaciji, kako domaćih pružatelja usluga, tako i samih posjetitelja o značaju zaštite prirode i načinima kako konkretne prirodne fenomene najbolje štititi uz organizirano održivo i cjelogodišnje posjećivanje.
Projekt provodi JU PP Vransko jezero u suradnji sa Gradom Biogradom na Moru, Clusterom za eko društvene inovacije i razvoj CEDRA Split i HGSS-om
FM: Kolika je ukupna vrijednost projekta?
Ukupna vrijednost projekta je 21.787.053,37 kn. Projekt se najvećim dijelom financira iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru natječaja „Promicanje održivog korištenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i parkovima prirode“, ali se dodatno sufinancira od strane Hrvatskog Fonda za zaštitu prirode i energetsku učinkovitost i sredstvima Grada Biograda na Moru.
FM: Koji je opći cilj projekta?
Opći cilj projekta je doprinijeti održivom razvoju lokalnih zajednica i njihovih ekonomija održivim korištenjem i aktiviranjem potencijala prirodne baštine nacionalnih parkova i parkova prirode u neposrednom okruženju Parka prirode Vransko jezero te na širem području Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije.
Cilj je očuvati i valorizirati prirodnu baštinu ciljanog prostora, posebice manje razvijenih, ruralnih područja kroz cjelogodišnji održivi aktivni turizam.
Cilj je i stvoriti dodatnu vrijednost destinacije, privući nove, ali i osigurati povratak individualnih, obiteljskih i grupnih posjetitelja koji su jednom ili više puta već posjetili destinaciju, ali sada kroz prostorno i vremenski veću disperziju posjećivanja, uključivo i kroz sva razdoblja u godini kako bi se dodatno obogatila turistička ponuda i prevladala izražena sezonalnost.
Ciljne skupine projekta su turistički sektor, sportske, ekološke, obrazovne, kulturne i sl. udruge i ustanove, djeca, mladi, lokalni stanovnici, ali i posjetitelji regije koju bismo mogli nazvati Srednji Jadran.
FM: Što će se prezentirani u BioSferi?
U BioSferi posebne prezentacijske dvorane imanju Nacionalni park Krka, i NP Paklenica te Parki prirode Velebit i PP Vransko jezero dok NP Kornati i PP Telašćica dijele istu dvoranu.
U svakoj od dvoranu su postavljeni modeli temeljnih fenomena tako da u dvorani NP Kornati i PP Telašćica je interaktivna maketa koraljnog grebena i strmca kojeg površni poznavatelji često brkaju s klifom. NP Paklenica je predstavljena s dvije stijene za penjanje, a PP Velebit sa umjetnom špiljom i multimedijom koja dočarava geološke slojeve. Dvorana NP Krka je posvećena bicikliranju i gastronomiji uz model sedrene stijene, dok dvorana rezervirana za PP Vransko jezero tematizira slatkovodni ribolov i promatranje ptica.
U svim tim dvoranama će se nuditi specijalizirani turistički proizvodi temeljeni na prirodnim, krajobraznim i kulturno-povijesnim specifičnostima u organizaciji postojećih klubova, udruga i agencija. One će u samoj zgradi i na webu organizirati, a u prirodi provoditi atraktivne sportske i gastronomske programe popraćene sa stručnim vođenjima tako da uz sport, veselje i zabavu, posjetitelj biva usmjeren i na aktivnosti koje štite prirodu te promiču svijest o potrebi njene još veće zaštite.
Uz prezentacijske dvorane, u samom centru je i dvorana za druženja i radionice kao i mali dormitorij s laboratorijem za istraživače u potkrovlju.
FM: Projekt ima regionalni obuhvat, na koja se područja odnosi?
Projekt je usmjeren na ponudu više različitih turističkih proizvoda odabranih ključnih oblika posebnog turizma relevantnih za područja prirodne baštine triju ciljanih županija koje čine obuhvat ovog projekta: Zadarske, Šibensko-kninske i južnog dijela Ličko-senjske.
FM: Projektom će se izraditi Strategija razvoja aktivnog turizma zaštićenih područja Sjeverne Dalmacije. Što to konkretno znači?
Cilj Strategije jest upravo analizirati mogućnosti, kao i ključne razvojne izazove, probleme i potrebe, kao i moguća rješenja u aktiviranju i kapitaliziranju održivog aktivnog turizma. Ona će sadržavati i svojevrsni informacijski i edukacijski, kao i poticajni i promocijski element jer želi osvijestiti i osnažiti dionike na aktivno djelovanje prema sustavnom, ali i mudrom i održivom korištenju visoko vrijedne resursne osnove koju treba sačuvati, dijelom i obnoviti i/ili konzervirati kako bi se osigurali preduvjeti za njihovo održivo korištenje i turističku i gospodarsku, ali i društvenu valorizaciju.
Konačno, ona treba biti i poticaj i instrument za razvoj novih proizvoda i usluga, novih lanaca vrijednosti, suradnji i partnerstava relevantnih lokalnih dionika koji će biti dio ovog projekta.
FM: Što od projektima mogu očekivati hrvatski iseljenici pa i njihovi strani gosti? Što će im biti najzanimljivije?
Osnovna ideja projekta jest da BioSfera zaista bude centralno mjesto održivog aktivnog turizma na prostoru koji pokriva (tri županije, tri nacionalna i tri parka prirode). Prezentacijski centar BioSfere koji se nalazi u središtu Biograda, sa svojim zanimljivim i interaktivnim sadržajima bit će svojevrsna pozivnica posjetiteljima da krenu u stvarni prostor naših zaštićenih područja, kao i pregled raznih programa i aktivnosti koji se tamo nude. Ti su programi sadržajna i kvalitativna nadogradnja na „uobičajene“ turističke posjete našim parkovima, i svaki od njih nudi dodatnu kvalitetu, priču i doživljaj. Na radionicama razvoja turističkih proizvoda koje su u sklopu projekta prethodile otvorenju Centra određeno je trinaest ključnih oblika posebnog turizma, koji su bitni i koji određuju područja prirodne baštine prostora obuhvaćenih projektom (kulturni i kreativni, ruralni, podvodni, planinarenje/hodanje, cikloturizam, prirodni turizam, jedrenje, veslanje, sportski slatkovodni ribolov, gastro-eno, transformativni i društveno korisni, obrazovni digitalni nomadski i poslovni turizam).
Proizvodi razvijeni u sklopu projekta BioSfere, kao i već postojeći proizvodi na ovom prostoru, a koji zadovolje kriterije BioSfere, zasigurno će biti zanimljivi i korisni našim iseljenicima. Upravo kvaliteta svakog pojedinog proizvoda, a koju BioSfera garantira kroz sustav provjere kvalitete, omogućit će iseljenicima da se upoznaju i da dožive najbolje od njihove Domovine. Bez obzira radi li se npr. o turi „Pet osjetila“ koja uključuje degustacije domaćih organskih proizvoda naših vrijednih OPG-ovaca, „Kulturnoj košarici“ čiji programski sadržaj svaki posjetitelj može prilagoditi svojim željama i interesima, četverodnevnoj pustolovini „Kamen, zemlja, voda, zrak“ u kojoj u četiri dana mogu iskušati četiri različite aktivnosti u četiri naša parka ili pak meditativno iskustvo promatranja ptica, iseljenici će svoju domovinu moći upoznati kroz neposredan, izravan i nezaboravan doživljaj.
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
