Tijelovska procesija u Münchenu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (FM)

DANAS JE BLAGDAN TIJELOVA: Tradicionalnih velikih Tijelovskih procesija ulicama njemačkih gradova neće biti zbog pandemijskih mjera

Blagdan je Tijelova, blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

 

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

tijelovo koeln
Arhivska snimka Tijelovske procesije u Kölnu / Foto: Fenix (D.B.)

Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

tijelovo stuttgart
Blagdan Tijelova u Stuttgartu / Foto: Fenix

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Arhivska snimka procesije ulicama Frankfurta na Majni / Foto: Fenix

Događaj u Ludbregu

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Arhivska snimka Tijelovske procesije u Münchenu / Foto: Fenix (FM)

Blagdan Tijelova ili Tijela Kristova motiv je i u hrvatskoj književnosti. Pjesnik Jeronim Korner tako pjeva u svojoj pjesmi Corpus Domini: /Kleknite ponizno! – Spustite glave!/Pustite Ga da prođe kroz vaše redove,/kao kroz dušu najljepši san…/Sve drugo zaboravite, osim možda djecu,/što prosipaju pred Njim cvjetove bijele i plave./I predajte se tišini čekanja Njegova blagoslova,/Blagoslov će taj sići na vas poželjno tiho,/kao blaga kiša na suhe, užarene njive./Oh, neka u vaša srca ureže neizbrisiva i dobra slova!…/

Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.

Zbog pandemijskih mjera ove godine neće biti uobičajenih Tijelovskih procesije ulicama njemačkih gradova koje su svake godine okupljale mnoštvo hrvatskih i ostalih katoličkih vjernika. No, manjih Tijelovskih ophoda će biti sa manjim brojem svećenika i vjernika, negdje i više od njih 50.

Zanimljivo je istaknuti kako se svečana Tijelovska procesija održava u Kölnu još od sedamdesetih godina 13. stoljeća te da nikada nije otkazana, pa čak ni u ratnim vremenima. Prošle godine je tako kardinal Woelki zajedno s pomoćnim biskupima, kanonicima, predstavnicima gradskih vlasti i skupinom vjernika laika (sveukupno pedesetak osoba) išao u manji ophod s Presvetim od Katedrale do Minoritenkirche i natrag. Slično će biti i ove godine.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Pogledajte drugo

Bečki summit lidera Zapadnog Balkana u režiji austrijskog kancelara Kurza završio bez Deklaracije

Kurz je istakao kako se Austrija u Bruxellesu zalaže da pravila putovanja unutar Europske unije, …