Blagdan je Tijelova, blagdan kojim Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak i koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa.
Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije Kristove muke.
![DANAS JE BLAGDAN TIJELOVA: Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije - tradicionalne procesije središtem gardova i u hrvatskom iseljeništvu 1 Procesija Velikog petka Frankfurt 2019 10](https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2019/04/Procesija-Velikog-petka-Frankfurt-2019-10.jpg)
Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod belgijskoga grada Liegea, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.
Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote uveo je u svojoj biskupiji blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.
Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.
![DANAS JE BLAGDAN TIJELOVA: Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije - tradicionalne procesije središtem gardova i u hrvatskom iseljeništvu 2 munchen tijelovo](https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2019/06/munchen-tijelovo-225x300.jpg)
Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.
Događaj u Ludbregu
Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Kristovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.
Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503.-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.
Svetkovina Tijelova povezana je i s procesijama. Prva Tijelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća, a taj se običaj u 14. stoljeću proširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.
![DANAS JE BLAGDAN TIJELOVA: Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije - tradicionalne procesije središtem gardova i u hrvatskom iseljeništvu 3 stuttgart tijelovo 2019 21](https://fenix-magazin.de/wp-content/uploads/2019/06/stuttgart-tijelovo-2019-21-300x225.jpg)
Tijelovo u hrvatskom iseljeništvu
Jednako kao i u Domovini, i Hrvatske katoličke župe, misije i zajednice u iseljeništvu danas slave blagdan Presvetog Trojstva ili Tijelova. Dok ga neke hrvatske katoličke misije slave u zajedništvu s njemačkim katoličkim vjernicima, druge to čine samo u hrvatskim zajednicama.
Na ovaj veliki blagdan Hrvati su desetljećima plijenili pozornost procesijama vjernika kroz gradove u kojima žive veće hrvatske zajednice poput Münchena, Stuttgarta, Frankfurta, Kölna, Berlina, … Uz tradicionalne procesije središtima njemačkih gradova, služe se i svete mise u svim hrvatskim katoličkim župama. zajednicama i misijama.
Valja istaknuti kako je blagdan Tijelovo neradni dan u šest njemačkih saveznih zemalja: u Hessenu, Baden-Württembergu, Bayernu, Severnoj Rajni i Vestfaliji (Nordrhein-Westfalen), Franačkom Porajnju (Rheinland-Pfalz) i Saarskoj (Saarland)
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić / Hina