Nakon raspada vladajuće „semaforske“ koalicije, njemački birači, njih gotovo 60 milijuna od kojih je više od sedam milijuna birača migrantskog podrijetla (najviše Turaka), biraju danas zastupnike za novi saziv Bundestaga.
Glasuje se na skoro 90.000 lokacija širom zemlje. Osim ako sva predviđanja nisu potpuno pogrešna, demokršćanski kandidat Friedrich Merz će biti novi njemački kancelar, piše BILD.
U najnovijem istraživanju koje je za BILD proveo institut za istraživanje javnog mnijenja INSA, Unija je u vodstvu s 29,5 posto, što je oko 5 postotnih bodova iznad rezultata izbora 2021. godine.
Merz planira glasovati u Sauerlandu u 10.30 sati, a zatim će odletjeti u Berlin. Kandidat demokršćana već je isplanirao svoje prvo putovanje kao kancelar. Prvo, izjavio je, želi posjetiti predsjednika Emmanuela Macrona u Francuskoj i premijera Donalda Tuska u Poljskoj. Merz je za BILD rekao: “Moramo opet bliže surađivati u Europi. Zato bi kao kancelaru moja prva postaja bili Pariz i Varšava. Ako je moguće, isti dan.”
Scholz se nada čudu
Prema istraživanju INSA-e, samo 15 posto želi glasati za socijaldemokrate (SPD), što bi bio gubitak veći od 10 postotnih bodova u odnosu na 2021. godinu. Ujedno bi to bio najgori rezultat u poslijeratnoj povijesti SPD-a.
Scholz je u subotu poslijepodne bio u svojoj izbornoj jedinici u Potsdamu gdje je 2021. pobijedio konkurenticu stranke Zeleni Annalenu Baerbock. Na ovim izborima Scholz bi mogao biti jedini političar SPD-a koji će dobiti izravan mandat u Istočnoj Njemačkoj.
Očekivanim gubitkom izbora, postavlja se pitanje tko će voditi SPD u pregovorima kao mogući koalicijski partner Merzove demokršćanske vlade CDU/CSU-a ili kao vođa stranke u oporbi. Najzgodniji kandidat za to je sadašnji čelnik SPD-a Lars Klingbeil, iako se još spominje i Boris Pistorius kojemu analitičari daju znatno manje šanse.
Kandidatkinja AfD-a za kancelarku Alice Weidel
Desno populistička Alternativu za Njemačku (AfD), koju kao kandidatkinja za kancelarku predvodi Alice Weidel, prema anketi INSE osvaja 21 posto glasova.
To bi bilo više nego dvostruko u odnosu na prošle izbore kada su osvojili 10,3 posto glasova.
Time bi AfD postao najjača oporbena stranka, ali bez ikakvih izgleda na vlast: sve su stranke isključile suradnju s AfD-om jer je mnogi smatraju dijelom i kao desničarsko-ekstremističku stranku.
Zelene s kancelarskim kandidatom Robertom Habeckom
Iako Zeleni stoje bolje od bivših semaforskih koalicijskih partnera SPD-a i FDP-a, 12,5 posto u trenutačnoj anketi INSA-e je znatno manje za Habecka u usporedbi s kancelarskom kandidatkinjom Annalenom Baerbock na izborima 2021. kada su osvojili 14,8 posto glasova.
Postizborna križaljka
U postizbornoj križaljci, mnogi smatraju kako će demokršćanskom CDU/CSU trebati jedan i još dva koalicijska partnera.
Uz FDP, kojeg bi demokršćani najradije kao koalicijskog partnera, najviše se spominje koalicija sa SPD-om, a manje sa strankom Zelenih protiv koje je čelnik bavarskog CSU-a Markus Söder.
Söder je to ponovio i u subotu na kraju predizborne kampanje s Fridrichom Merzom u Münchenu. Kazao je kako kandidat za kancelara stranke Zeleni Robert Habeck vodi politiku koja šteti automobilskoj industriji. Time je postalo “konačno jasno: nema koalicije sa Zelenima”, rekao je bavarski čelnik Söder kazavši svom kolegi Merzu: “Friedrich, ne moraš ništa učiniti. Ja ću to učiniti”.
Iza 18 sati prve izlazne ankete
Biračka mjesta otvorena su u osam sati, a bit će zatvorena u 18 sati, kada se očekuju i prve izlazne ankete o glasovanju
Dok se ne formira nova višestranačka vlada, Olaf Scholz će ostati na čelu kao vršitelj dužnosti kancelara. Friedrich Merz je već izjavio kako se nada da će novu vladu sastaviti do Uskrsa, 20. travnja 2025. godine.
Fenix-magazin/SIM/Ivan Matić
